17. kolovoza 1807. - Prva redovita linija parobroda

Američki inženjer i izumitelj Robert Fulton u ranoj se mladosti bavio slikarstvom, ali nakon što je u Birminghamu upoznao Jamesa Watta koji se bavio izumima, otkrio je da ga zapravo više privlači mehanika nego slikarski kist.

Prvi Fultonovi patenti bili su strojevi za predenje kudjelje, pravljenje užadi, piljenje, poliranje i ustave u kanalima. U Francuskoj je 1803., uz izdašnu pomoć američkog poslanika, izgradio prvi parobrod koji je pokusno zaplovio Senom skromnom brzinom od šest kilometara na sat. Nažalost ni to nije bilo dovoljno da mjerodavni shvate koliko je darovit. Zbog toga se vraća u domovinu i 17. kolovoza 1807. gradi parobrod i uspostavlja redovitu putničku liniju na rijeci Hudson između New Yorka i Albanyja. Zbog tog uspjeha američka mu je vlada pomogla u izradi prvog parnog ratnog broda s kotačima u sredini trupa. Njegovi izumi znatno su unaprijedili američko parobrodarstvo, osobito gradnju ratnih brodova i podmornica koje će naći svoju pravu primjenu pedesetak godina poslije u ratu između američkog Sjevera i Juga. 

U našim krajevima austrijski Lloyd otvorio je 1838. prvu parobrodsku liniju koja je dodirivala mnoge hrvatske luke na Jadranu. Put je trajao pet dana, a plovilo se iz Trsta preko Malog Lošinja, Zadra, Šibenika, Splita, Hvara, Korčule i Dubrovnika u Kotor. Najveću korist od industrijske revolucije imala je Rijeka. Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe došla je pod izravnu ugarsku upravu, a Mađari su odmah počeli ulagati u razvoj svoje jedine pomorske luke. Parobrodske linije povezale su Rijeku sa svim većim lukama u Europi, što joj je omogućilo gospodarski i kulturni procvat, ali su istodobno na važnosti izgubile sve ostale luke Hrvatskog primorja.