Sve više dronova leti hrvatskim nebom

U Hrvatskoj je već registrirano više od dvije i pol tisuće dronova. Pada im cijena, raste popularnost, no mnogi nisu upoznati s pravilima koja se odnose na te bespilotne letjelice, ni s problemima koje dronovi mogu uzrokovati.

Dron je mali bespilotni leteći objekt  kojim se upravlja daljinskim upravljačem. Prvotno su razvijani kako bi se koristili u ratnim operacijama, a  danas se koristi u niz različitih svrha.

- Od snimanja čisto u amaterske svrhe do profesionalnog snimanja u filmske ili televizijske svrhe, objašnjava Marin Gospić, licencirani vlasnik drona. 

U Hrvatskoj je njihova uporaba strogo regulirana. Dopuštena visina leta u nekontroliranom zračnom prostoru je do 120 metara. No, za zračni prostor oko vojnih objekata, aerodroma i sličnih lokacija ta je brojka drastično manja. 

- U CTR zoni koju pokriva nekakav aerodrom smije letjeti do 50 m visine, osim ako se ne traži nekakav izuzetak u dogovoru sa kontrolom zračnog prometa, ističe Gospić. 

Cijena im polako pada, dok im broj u zraku svake godine raste. Unatoč tomu što te malene letjelice olakšavaju određena zanimanja, vrlo često se i zlorabe. Za prekršaj u zračnom prometu pilot drona može biti kažnjen s 5 do 15 tisuća kuna. Posljednji primjer iz Splita, kada je zaustavljen promet na pola sata u zračnoj luci, pokazuje da nismo svjesni pogibelji koje dronovi mogu prouzročiti. Policija je upravo zbog toga protiv nepoznatog i neodgovornog počinitelja podnijela kaznenu prijavu. 

- Trebala bi biti bar nekakva građanska svijest i osvještenost o tome da bi neko možda prijavio nekog tko se se neodgovorno ponaša sa dronom u određeno vrijeme u određenom području, kaže Marin Gospić koji smatra da je premalo mehanizama kontrole.

Kao što se broj korisnika dronova povećava, povećavaju se njihove namjene i funkcije. A tko zna, možda ćemo jednom, u skoroj budućnosti dronovima ići na posao kao što danas činimo automobilima ili biciklima.