Čuvar knjiga s Trešnjevke

Antikvarijati u nas postaju rijetkost. Nekad ih je diljem Hrvatske bilo više od 200, danas ih je samo 40. Jesu li oni posljednja utočišta za knjige? I zašto nestaju?

Prodavaonica  "Trešnja"na zagrebačkoj Trešnjevci nalik je na Noinu arku. No, njezin vlasnik ing. Zoran Ante Jurić ne spašava životinje, nego knjige. 20 godina ih otkupljuje i prodaje. Više od trideset tisuća naslagano je u dvadeset četvornih metara.

- Ja imajući iskustva s knjigama radio sam pet metara duboke polica. Jako se dobro snalaze. Kad radite sa starim knjigama, ja svaku prelistam..svaku ulijepim. Ljudski mozak pamti do 60 tisuća naslova. Ako mi nije prošla kroz ruke odmah kažem nemam, kaže Zoran Ante Jurić, vlasnik antikvarijata „Trešnja" u Zagrebu.

Ovaj je antikvarijat, knjigoljupcima poput zlatnog rudnika. Kopanje, preslagivanje, listanje, nasumično izvlačenje, sve je dopušteno, čak i poželjno. Gužva je samo privid,  gospodin Jurić točno zna gdje je određenu knjigu spremio.

Prvu je knjigu kupio, kaže, od džeparca s 13 godina. Skuplja ih 60 godina. Ima ih više od 500 tisuća. Skladištene su u podrumu, na tavanu, u stanu,  garaži. Njegova je životna misija spašavati papirnate knjige.

- Prije kada su spaljivali knjige radili su selekciju. Za 50 godina knjige će završiti samo u muzejima. Donosite ih da ih negdje uskladištimo, govori Zoran.

Nedavno je mjerodavnima ponudio svoj projekt spašavanja knjiga. Krenemo li u akciju danas, buduće će nam generacije, uvjeren je, biti itekako zahvalne. 

U takvom bi muzeju mogli skupiti knjige na 480 svjetskih jezika - bio bi to internacionalni muzej knjiga.

- Naučili bi spašavati knjigu, selekciju o knjigama, komunicirati s 217 ministarstava svijeta. Mi bi sva ministarstva zamolili. To je vezano za razvoj turizma, zaključuje vlasnik antikvarijata.

U antikvarijatima se nalaze i iznimno vrijedni, kolekcionarski primjerci, katkad jedinstveni u svijetu. Imamo Muzej ilizija, Muzej prekinutih veza, Muzej torture i slično. Zašto ne bismo imali i muzej starih knjiga.