Gulaš prema receptu pračovjeka

Pogled u prošlost ponudila je i eksperimentalna arheološka radionica o pripremi hrane na prapovijesni način. Održana je na jezeru Borovik kod Đakova, a sudionicima je otkrila da je i pračovjek znao pripremiti gulaš.
Preuzmite aplikaciju HRT Vijesti!

U hladovini uz jezero Borovik, vatru i kamen bilo se lako vratiti u prapovijesno vrijeme i saznati kako su živjeli i hranili se "prvi ljudi".

- Ima dokaza u obliku kostiju, životinjskih kostiju za koje znamo da su oni mesarili i jeli, zatim ima dosta dokaza u obliku koštica, sjemenki. Sigurno možemo reći da su postojali pšenica, raž, zob, sjemenke voća i povrća, objašnjava Tomislav Ivančić, student arheologije iz Zadra.

Pa je i ovaj gulaš prema recepturi iz toga doba. Uz srnetinu i veprovinu skromni sastojci.

- Znači, samo malo soli i nekoliko livadnih trava, začinskih trava, dodaje Ivančić.

U glinenim posudicama čuvali su se začini i kuhala se hrana.

Dalibor Branković, predsjednik Udruge za popularizaciju arheologije Zip Arh, kaže kako su tri dana eksperimentirali i izradili posude i odlučili ih ispeći.

Osim vatre, u životu pračovjeka bio je neizostavan lov, za što mu je trebalo oruđe i oružje. Upotrebljavali su se prirodni resursi, drvo i kamen. Oštri vrhovi na strijelama izrađivali su se tehnikom pritiska.

- Koristio se od jelena ili neki drugi rog. Isto tako, koristila se koža od krave kako bi se zaštitila ruka jer je kamen dosta oštar i pritiskom su mogli oblikovati kako bi dobili oštriji rub, objašnjava Luka Žarković, student arheologije iz Imotskog.

Cilj ovakvih radionica popularizacija je eksperimentalne arheologije i očuvanje arheološke baštine.

I dok su zaljubljenici u povijest istraživali prapovijesne tehnike i vještine, drugi posjetitelji jezerca Borovika prepustili su se čarima ljeta uživajući u harmoniji netaknute prirode.