"Idemo na tjelesni!"

U povodu 145 godina od uvođenja obvezne nastave tjelesnog odgoja u hrvatske škole u hrvatskom školskom muzeju gostuje izložba hrvatskog športskog muzeja "Idemo na tjelesni!" koja prikazuje povijest ovoga omiljenog školskog predmeta i podsjeća na važnost tjelesne aktivnosti za zdravo i sretno društvo.

Kada je car Franjo Josip I. u listopadu 1874. odobrio Zakon ob ustroju pučkih školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, njime je uz obvezno četverogodišnje školovanje uvedena obvezna nastava tjelesne kulture za osnovne, građanske i učiteljske škole. Time je završen dug proces pojedinačnih inicijativa za tjelesno vježbanje u školama koje seže još od kraja 18. stoljeća. Tada je na područjima pod upravom Vojne krajine mladež vježbala na način koji potiče njihovu spremu za vojne vještine.

- To je imalo snažne implikacije, jer se smatralo da će se tako odgajati mladež, da će se stvarati poslušnost i ta odgojnost je bio osnovni motiv: odgajati poslušne mlade ljude, jer vi ni kroz koji drugi školski predmet niste mogli tako učinkovito razvijati tu poslušnost u tjelesnom i duševnom smislu, rekao je doc. dr. sc. Zrinko Čustonja, autor izložbe.

Za primjenu obvezne nastave tjelesnog odgoja trebalo je osposobiti nastavnike, što se pokazalo kao velik problem.

- To je riješio jedan Bečanin - Miroslav Singer koji dolazi u Hrvatsku u jakom valu germanizacije. Taj Fridrih Singer se toliko dobro uklopio  u Hrvatsku sredinu da mijenja svoje ime u Miroslav. On je inače prvi čovjek koji je pokopan na Mirogoju. Njegov je grob prvi na novome groblju. Želim istaknuti jednu žensku osobu sa tih samih početaka. To je Marija Fabković, udana za Stanka Fabkovića. Oni su osnivali prva učiteljska društva, novine. To je bio veliki val edukacije. Ona je bila Čehinja. Ona je tamo prošla kroz iskustva tjelesnog odgoja i to je dalje prenosila na ženske učiteljice u osnovnim školama, objašnjava Čustonja.

Program visokog obrazovanja uvodi se dvadeset godina poslije, 1894. Tečaj za učitelje gimnastike ustanovio je Franjo Bučar koji se, na poticaj predstojnika za bogoštovlje i nastavu Izidora Kršnjavog školovao na Središnjem gimnastičkom institutu u Stockholmu i ta iskustva prenio u Hrvatsku. Učila se gimnastika, sablja, floret, igre, sklizanje i skijanje, vatrogastvo, plivanje, izleti, pa i ples.

Iako švedski gimnastički sustav nije nikada dokraja zaživio u nas, Bučaru možemo zahvaliti na još i danas prisutnim švedskim ljestvama, klupama i švedskom sanduku u našim školskim dvoranama. Uz to uveo je i nove sportske igre kao što su nogomet, hokej na ledu i travi te kriket.

U tim počecima veliki problem predstavljao je i nedostatak športskih dvorana i igrališta, no i njega je riješio nezaobilazni Kršnjavi. 1895. otvoren je Školski  forum, najmoderniji školski kompleks s gimnastičkom dvoranom i igralištem, danas poznatijim kao srednjoškolsko igralište kod muzeja Mimara.

- To je zaista bilo mjesto gdje se događalo sve što je bilo važno vezano uz sport. Na području igrališta igra se prva rukometna utakmica, prva odbojka, prvi velodrom, sve se tamo događa, a danas ga teško možemo prepoznati od neuređenosti u kojem jest, a možda bi ga trebali mogli označiti kao mitsko mjesto hrvatske sportske povijesti, ističe autor izložbe.

Iako izložba "Idemo na tjelesni" obrađuje niz tema važnih za razumijevanje početaka nastave tjelesnog odgoja u Hrvatskoj, njezini autori priznat će nam da su njome htjeli upozoriti na dva danas goruća problema.

- Konkretne činjenice ili faktografija kaže da 30 posto osnovnih škola nema dvoranu, a srednjih škola 50 posto. Isto tako je poruka ove izložbe satnica. Kad se počela održavati pred 145 godina je bila dva sata, a tako je i danas. Mislim da možemo razmišljati nakon 145 godina o potencijalnom povećanju broja sati, kaže Čustonja.

Stil života i zahtjevi svakodnevice izazivaju sve veću pretilost u djece te zahtijevaju ozbiljan pristup problemu. Tjelesna i zdravstvena kultura, kako joj samo ime kaže, trebala bi biti prva crta obrane zdravog i sretnog društva. Zanimljiva i zabavna izložba „Idemo na tjelesni" uvod je i najava da se u Zagrebu sljedeće godine otvara novi stalni postav Hrvatskog športskog muzeja. U njemu će se na jednome mjestu naći svi uspjesi i uspješnici hrvatskoga športa.