3. rujna 1883. - Umro Ivan Sergejevič Turgenjev

U tuđini, u svojoj vili nedaleko od Pariza, 3. rujna 1883. umro je glasoviti ruski pripovjedač i romanopisac Ivan Sergejevič Turgenjev.

Otac nihilizma i pobune protiv socijalnih normi Ivan Sergejevič Turgenjev rodio se 1818. u Orelu u današnjoj Ukrajini. Djetinjstvo je proveo na plemićkom imanju svoje stroge i autoritativne majke. Velik dio života boravio je u Njemačkoj i Francuskoj, gdje se družio s najpoznatijim piscima onog vremena, među kojima su Flaubert, Zola i Merimee.

Književnu slavu stekao je zbirkom pripovjedaka Lovčevi zapisi u kojoj lovac prepričava zgode i nezgode života na selu. Mnogi pak ističu roman Očevi i djeca u kojem student Bazarov svojim nihilizmom izaziva sukob s konzervativnim domaćinima.

Turgenjev je bio slikar feudalne Rusije, pjesnik ruskog krajolika, prikazivač sukoba naraštaja. Iako mirne naravi, taj je samotnjak u sebi plamtio. Povremeno je bio neuračunljiv pa je, prema svjedočanstvu Dostojevskog, tukao i svoju majku i prepirao se sa svojim prijateljima. Premda je bio domoljub i zaljubljenik u „veliki i moćni ruski jezik“. koji je prema njegovim riječima „dan velikom narodu“, znao je i proturječiti „Kad bi propala Rusija, ne bi bilo nikakvog ni gubitka ni uzbuđenja u čovječanstvu!“.

Ivan Sergejevič Turgenjev prvi je ruski pisac čija su djela prevođena i na jezike europskih naroda. Od 1860-ih i na hrvatski, pa je postao uzor hrvatskim realistima poput Đalskog, Kozarca, Leskovara i Mažuranića. Iako se nikad nije ženio i navodno nije bio poznat kao ljubavnik, Turgenjev je s mnogo strasti opisivao žene. Baš kao i Rusiju za koju je priznao: „Domovina može živjeti bez nas, ali mi ne možemo živjeti bez nje…“