Džakarta, grad koji tone

Trećina grada Džakarte do 2050. mogla bi biti pod vodom nastave li se postojeći trendovi - desetljeća nekotroliranog i pretjeranog crpljenja podzemnih voda, rast razine mora i sve ekstremnije vrijeme, upozoravaju stručnjaci.

Postojeće mjere za zaštitu okoliša nisu donijele nikakav pomak pa su se vlasti odlučile na drastičan korak - Indonezija će dobiti novi glavni grad.

Indonezijski predsjednik Joko Widodo objavio je da će nova prijestolnica biti na Kalimantanu, indonezijskom dijelu Bornea, iako točna lokacija još nije određena.

Premještanje administrativnog i političkog srca zemlje očuvat će nacionalnu upravu, ali će biti i smrtna presuda za Džakartu, grad od 10 milijuna stanovnika.

- Skoro sam se utopio 2007. godine. Sve moje je odnijela bujica i morao sam početi ispočetka - kaže Rasdi, vlasnik štanda s brzom hranom u blizini sjeverne luke, jednog od mjesta gdje grad najbrže tone.

Stanje u Džakarti, izgrađenoj na trusnom području, u močvari, blizu sjecišta 13 rijeka, dodatno je pogoršano stihijskim razvojem, lošim urbanim planiranjem i prometnim zagušenjem.

Milijuni ugroženih

Džakarta nema vodovodni sustav u sjevernome dijelu pa mjesna industrija i milijuni stanovnika iskorištavaju njezine vodonosnike, propusne slojeve tla koji sadržavaju vodu.

To obijesno iskorištavanje podzemnih voda dovelo je do slijeganja tla pa Džakarta u nekim dijelovima tone i do 25 centimentara godišnje.

Danas neke četvrti leže na četiri metra ispod razine mora, što milijune ljudi čini ranjivima na prirodne katastrofe.

Poplave su uobičajena pojava tijekom sezone kiša, a očekuje se da će s globalnim zatopljenjem i rastom razine mora biti i gore.

Tamnozelena voda popela se do kata napuštene zgrade, a smeće je posvuda okolo.

- Evo, možete to vidjeti golim okom -  kaže 42-godišnji Andri, koji se kao i mnogi Indonežani samo predstavlja imenom. Kao dijete sam plivao ondje - rekao je i pokazao prstom u daljinu, "a voda je sada ovdje".

Premda će glavni grad biti sagrađen drugdje, vlasti očajnički smišljaju mjere kako spasiti grad.

Odobrena je izgradnja umjetnih otoka u zaljevu ispred Džakarte koji bi grad kao tampon zona trebali čuvati od Javanskog mora.

Ne znaju gdje početi

Planira se i gradnja novoga obalnog zida, iako dosadašnje barijere nisu dale rezultata. Zidovi su već izgrađeni oko najugroženijih četvrti, ali su napukli, propuštaju vodu i natapaju uske ulice i kućice u najsiromašnijim dijelovima.

Zidovi nisu trajno rješenje - kaže Heri Andreas, geolog s tehnološkog instituta u Bandungu, trećem po veličini indonezijskom gradu te ističe da je potrebno promijeniti način upravljanja vodama.

Premda je Džakarta žrtva i svog pretjeranog razvoja jer novi neboderi i velike zgrade pritišću tlo što pogoršava problem, najveći je krivac prekomjerno iskorištavanje podzemnih voda.

- Grad trenutačno nema drugog načina da ispuni potražnju za vodom jer nema sveobuhvatnu vodovodnu mrežu - kaže Andreas.

Džakarta nije jedini grad u svijetu koji tone. U zoni rizika su i gradovi poput Venecije, Šangaja, New Orelansa i Bangkoka, no Džakarta je dosad učinila malo toga kako bi pokušala riješiti situaciju, tvrdi geolog.

- Ostali su poduzeli odgovarajuće korake da ublaže problem. Skupo je, ali ako pogledamo posljedice, itekako je vrijedno truda - kazao je Andreas. Čini se da mi ne znamo odakle početi.

Stanovnici najugroženijih dijelova grada nemaju načina da pobjegnu.

- Naravno da sam zabrinut, ali što mogu. Ovdje sam odrastao, ovdje ću i ostati - kaže siromašni Rasdi.