Klimatolog Grisogono za HRT: Daleko smo od utjecanja na uragane

Jedan od najvećih uragana u povijesti Dorian doslovno je razorio Bahame. Uništio je 13 tisuća domova i odnio pet života. Na Bahamima je prošla teška noć, ljudi su u skloništima, nema struje. O klimatskim promjenama i uraganu Dorian govorio je u Studiju 4 HRT-a prof. dr. sc. Branko Grisogono, klimatolog.

- Uragan Dorian oslabio na treću kategoriju, zastao na Bahamima

Uragan Dorian oslabio je iz pete u treću kategoriju, ali je opasnost od njega velika zato što prolazi blizu naseljenih područja, kaže Grisogono, dodajući da je sezona najvećih uragana tek počela.

Na području gdje trenutno hara Dorian niske su obale, osjetljive na visoke valove. Grisogono naglašava i kako je gradnja kuća na Bahamima "mekana", gradi se od materijala poput bambusa i trske, a zabrinjava i to što je veliki dio SAD-a izgrađen od laganih materijala.

Rekao je i kako se ne može bitno utjecati na uragane. Oni nastaju prirodnim procesom.

- Uragani koji se javljaju u srednjem Atlantiku, oni se već počinju stvarati od zapadne obale Afrike u tzv. istočnim valovima te dolazi do neravnoteže između podloge, odnosno jako toplog oceana, donje atmosfere i gornje atmosfere, odnosno stratosfere. Tu je velika razlika u temperaturama, istaknuo je i dodao kako bi tek jedan od tisuću nukleusa mogao postati uragan.

Geoinženjering je još predaleko da bismo, kaže također, mogli utjecati na uragane.





Profesor Grisogono govori kako se pri vrlo jakom vjetru javlja zvuk. Taj zvuk kod uragana može biti vrlo jak.

- Mi danas znamo da su uragani osjetljivi na klimatske promjene, ali detalji se ne znaju. Ne znamo postaju li oni s klimatskim promjenama jači ili postaju češći ili će dulje trajati. To sve utječe na čovječanstvo koje je sve osjetljivije. Što je civilizacija razvijenija, to je osjetljivija, istaknuo je.

- U Mediteranu se javlja posebna vrsta ciklona koje nisu kao tropske, ali imaju sličnosti i dosta su slabiji, rekao je Grisogono.

Preuzmite aplikaciju HRT Vijesti!

U Jadranu se pojavljuju pijavice koje nisu u nikakvom srodstvu s uraganima. One se javljaju pri jakim kumulonimbusnim oblacima, kada se pojavi jako vrtloženje u zraku, a to je puno manja skala vremenski i prostorno, kazao je i dodao kako pijavice više možemo gledati kao mini tornada i na njih rotacija zemlje nema utjecaja, za razliku od ciklona u Mediteranu.

- Na ovom području još nam ostaje bura i jugo, ali ne znamo hoćemo li imati više ili manje pijavica. Ima pokazatelja da se vrijeme intenzivira na širem području Hrvatske, uključujući i Jadran, naglasio je i dodao kako se mijenja opća cirkulacija atmosfere, tako da svoj utjecaj imaju Alpe, Apenini, oblik Jadrana kao izloženog bazena. U ovoj velikoj kuhinji, može se očekivati sve više iznenađenja u prosjeku.

Grisogono govori kako postoje prognoze koje pokazuju da će se zbog otapanja polova razina mora podići od 60 centimetara do preko jednog metra, što je jako važno za obalu u Stonu, Malom Lošinju, Krapnju, Olibu, Silbi...

- Podizanje svjetskog mora utječe i na Jadran, tako da se javljaju nagle promjene, kada se tzv. morski uspori sinkroniziraju s običnim ciklonima što prolaze preko Jadrana, rekao je.

- Formiranje uragana do njegove zrele faze traje 5-6 dana i on još toliko može trajati, te dalje putuje i može se transformirati u izvantropsku ciklonu, rekao je i dodao kako se uragani, kada im je sezona, mogu pojavljivati svaka dva tjedna dok god je temperatura oceana 27 stupnjeva Celzijusa.

Jadransko more je ove godine bilo iznadprosječno toplo i većina mjerenja pokazuje da idemo u jednu od najtoplijih godina u Hrvatskoj.