Ljubav između Zagreba i Paola Scheggija

U povodu pedesete obljetnice performansa 'Oplà stick' u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti otvorena je prva izložba posvećena velikom talijanskom umjetniku Paolu Scheggiju.

Izložbu je MSU realizirao u suradnji s Associazione Paolo Scheggi uz podršku Galerije Tornabuoni, i donio duh revolucionarnih šezdesetih.

Ljubav između Zagreba i Paola Scheggija počela je 1965., kada je imao izložbu u tada jednoj od avangardnijih galerija, Galeriji Studentskog centra. Tada i počinje njegovo prijateljstvo s Ivanom Piceljem i zanimanje za pokret Nove tendencije.

- Od 1968. Scheggi je počeo s novim istraživanjem kazališta i umjetnosti performancea. Na njega su velik utjecaj imale nove umjetničke prakse bivše Jugoslavije i 'Oplà stick - muka po Paolu Scheggiju' 1969. bila je prva kazališna akcija koju je napisao i režirao, napominje kustosica Ilaria Bignotti.

Taj je performance prvi put izveden u Milanu, a samo tri tjedna poslije u Zagrebu: Ovaj je performance, odnosno akcija vrlo bitna upravo zbog toga što objedinjuje i kazalište i povijest kazališta referirajući se na dramu, ali isto tako se referira i na, ako što je jako lijepo kolegica Bignotti rekla, i na postrevolucionarne događaje dakle nakon 1969., dodaje kustosica Jasna Jakšić.

Rekonstrukciju performaca 'Oplà stick - muka po Paolu Scheggiju' izvela je skupina Bad Co: S obzirom na to da ono što je ostalo su jedino taj neki tekstualni zapis uputa i fotografija tog performansa, mi smo se pokušali držati što striktnije onoga što smo mogli iz toga saznati, ističe dramaturg Goran Sergej Pristaš.

Umjetnikova kći Cosima Scheggi Merlini izrazila je veliko zadovoljstvo jer je prvi put u Zagrebu, a i performance koji su njezini roditelji ondje izveli 1969. sada je prvi put ponovno izveden: Biti ovdje i predstavljati svoje roditelje za mene je velika čast, izjavila je.

Pedeset godina nakon prve izvedbe, ova ponovna izvedba nije samo posveta Paolu Scheggiju, jednom od najvažnijih talijanskih sudionika i suputnika Novih tendencija, nego i prilika za promišljanje o odnosima vizualnih umjetnosti, jezika i performansa potkraj šezdesetih godina proteklog stoljeća.