Kako je Muzej Mimara izgledao dok je bio škola

32 godine djelovanja Muzeja Mimara u Zagrebu obilježeno je izložbom o povijesti mjesta na kojem se muzej nalazi. Riječ je o tzv. Školskom forumu, nikada dovršenom sklopu zgrada za obrazovanje, umjetnost i kulturu. Danas, na prvi dan škole prisjetimo se kako su ovi prostori izgledali kada su u njima boravili zagrebački srednjoškolci.

Kada je Hrvatsko-ugarskom nagodbom Trojedna Kraljevina Hrvatska, Dalmacija i Slavonija 1868. ostvarila minimalnu političku autonomiju otvorio se put korjenitoj modernizacijskoj reformi obrazovanja. Na scenu stupa dr. Isidor Kršnjavi, odjelni predstojnik koji angažirano provodi reformu, a koja uključuje i modernizaciju školske infrastrukture.

U samo tri godine Kršnjavi gradi, pregrađuje i dograđuje 81 školski objekt. Kruna njegova rada svakako je projekt Školskog foruma koji je trebao biti izgrađen na prostoru između današnje Savske ceste, Klaićeve i Kačićeve ulice te ulice Isidora Kršnjavog.

- Ideja je bila da se na obodima gradskog bloka postave zgrade Trgovačke škole, Klasične gimnazije, Realne gimnazije, a na zapadu muzejski i sveučilišni objekti koji su trebali biti povezani trijemovima i na taj način formirati poluzatvoreni - polujavni prostor koji bi imao karakter foruma za druženja, socijalizaciju, objašnjava autorica izložbe Marina Perković.

Iako je 1893. raspisan pozivni natječaj, prvi takav u hrvatskoj povijesti, a na kojem je odabran projekt njemačkih arhitekata Ludwiga i Hűlssnera, zamišljeni program realiziran je u puno manjem opsegu. Od 9 planiranih objekata: zgrada srednjih škola, konvikta, sportske dvorane, muzičke škole Hrvatskog glazbenog zavoda, Crkve sv. Blaža, arheološkog i prirodoslovnog odjela Narodnog muzeja izgrađena je samo jedna soliterna zgrada U tlocrta. U nju su smješteni: Kraljevska realna gimnazija, Trgovačka škola i Donjogradska kraljevska gimnazija. One su predstavljale primjer modernog, naprednog školstva i bile opremljene najsuvremenijim učilima.

- U program Kršnjavi je htio uvrstiti i 'Gyps museum' zbirku sadrenih odljeva najvažnijih klasičnih ostvarenja klasične Antike koji bi trebali poslužiti za „zornu poduku i naobrazbu, nastavlja Perković.

U pitanju stila gradnje Kršnjavi je imao čvrst stav: zastupao je talijansku renesansu, stil koji prema njegovim riječima, najprimjerenije evocira humanistička i klasična načela na kojima se temelji prosvjeta i kultura. Zgrada je dovršena u rekordnom roku, u samo godinu i pol, a otvorio ju je 15. listopada 1895. car Franjo Josip I.

U njezinom centralnom dijelu polovinom 80-ih godina 20. stoljeća radile su I. i IV. gimnazija, a onda je odlučeno da se taj dio zgrade prenamijeni u muzej donatora Ante Topića Mimare. Mimara koji je svoju zbirku  od gotovo 4000 umjetnina darovao Republici Hrvatskoj složio se s idejom. Obimni zahvat adaptacije učionica u 42 izložbene dvorane projektirali su arhitekti Mihajlo Kranjc, Berislav Šerbetić, Ivo Piteša i Matija Salaj.

- Sam scenarij postava radili smo kolega Tugomir Lukšić i ja, ali su se poštivale sve želje Ante Topića Mimare. On je s idejama i adaptacijama bio upoznat, on se s tim i složio, ali nažalost on je preminuo 6 mjeseci prije otvorenja muzeja, ističe ravnateljica Muzeja Mimara Lada Ratković – Bukovčan.

Muzej je otvoren 17. srpnja 1987. U auli u prizemlju na mjestu koje je nekada zauzimao Kršnjavijev 'Gyps museum' danas se priređuju povremene izložbe. Svečana dvorana najreprezentativiji je prostor i jedini u kojem su očuvani originalni zidni i  stropni ukrasi.

Od ideje Školskog foruma do realizacije muzejskog sadržaja uklopljenog između današnje Osnovne škole Isidora Kršnjavog i V. gimnazije trebalo je proći gotovo stoljeće. Od tada Muzej Mimara razvija uspješnu muzejsku i galerijsku djelatnost. Na tragu ideja dvojice vizionara i domoljuba Isidora Kršnjavog i Ante Topića Mimare, Školski forum već je 32 godine mjesto susreta prosvjete i kulture.

Izložbu 'Arhitektura Školskog foruma - ideja, realizacija, adaptacija' možete razgledati do 1. listopada. Kroz stalni postav Mimarine kolekcije možete prošetati i pomoću aplikacije na vašem mobitelu te otkriti kako su nekada izgledali ovi prostori: