20. rujna 1928. - Umro Ivan Tišov

Ivan Tišov karakterom svoga stvaranja za slikarstvo hrvatskog sjevera bio je isto ono što je za slikarstvo hrvatskog juga bio Vlaho Bukovac. Miljenik Ise Kršnjavoga, popustljiv i mek, dugo osporavan, umro je u Zagrebu 20. rujna 1928. godine.

Došao je iz Viškovaca, malog mjesta pokraj Đakova i u Zagrebu je najprije završio Obrtnu školu. Poslije školovanja u Beču i Münchenu postao je dekorater u mnogim javnim prostorima. Međutim, slavonski temperament učinio je da se taj, samo vrsni dekorater, otrgnuo od velikih majstora i svoga dobročinitelja Kršnjavoga i otišao u Pariz. Tamo je odjednom otkrio golo žensko tijelo i neopterećen akademskom frigidnošću na akademiji Julian, unio u svoj crtež crvenom kredom ritam, vibraciju, slavonski senzualitet.

Od skromnog dekoratera Tišova odjednom postaje autentični slikar sjajna crteža i slika bogatih bojom. U principu ih karakterizira akademizam bez ikakvih pretenzija, uglavnom previše dekorativnih da bi bile slike, a premalo dekorativnih da bi bile čista dekoracija.

Prirodu je snažno osjećao, folkloristiku je zamijenio mitologijom naglašene simbolike i neskrivenog hedonizma. U tom duhu Tišov je dekorirao vlastitu kuću u Zagrebu, na Pantovčaku, čiji su interijeri pokriveni platnima s mitološkim temama, a ideja Gesamtkunstwerka bila je težnja da se obnovi renesansna cjelovitost.

Ivan Tišov, slikar 19. stoljeća hrvatske likovne umjetnosti, pravo mjesto tek mora pronaći. Jedan naslov kaže: "Sudili mu, a nisu znali ni otkuda je!" Naime, dugo vremena je njegovo rodno mjesto pisano Vinkovci umjesto Viškovci.