Koliko su povoljni stanovi za mlade?

Oni koji ostaju u Hrvatskoj, razmišljaju kako doći do vlastitog krova nad glavom. I dok država daje subvencije i potiče na kupnju stana, banke i građevinari u tome vide priliku za dobru zaradu. Pa tako četvorni metri umjesto da su povoljniji, postaju skuplji. A broj prodanih stanova odnosu na desetak godina ranije upola je manji.  

Ana i Ivan mladi su bračni par, ona Splićanka, on Riječanin, u Zagrebu namjeravaju ostati jer oboje tu imaju posao, žive kao podstanari. 

- Imali smo sreće što smo se vidjeli oglas, javili se među prvima, neki prije nas su odustali, nama se svidio. Stan plaćamo 400 eura, rekli su.

- Kad stavite to na papir i kad vidite koliko vi na godinu dana date za stan koji nije vaš i nikad nemate ništa od toga onda vas zaboli malo glava, a sad puta pet godina, puta deset to su već neke cifre, to je u našem slučaju polovica našeg budućeg stana, rekla je Ana Krolo Molnar.

Podstanarstvo nije njihov prvi izbor, to svakako nije san mladog čovjeka. Država je mladima četvrti put, sada u rujnu, ponudila subvencionirane kredite, pod uvjetom da imaju manje od 45 godina.

- Da kupuju novu nekretninu, nemaju drugu nekretninu i da imaju dvoje postojeće djece, tada bi njima subvencija države trajala 5 godina, osnovno plus godinu dana za svako dijete, to je sedam godina. Hajde da se desi rođenje još jednog djeteta u toku subvencioniranog kredita, znači 9 godina, izračunao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva.

Ali put do vlastitog stana i nije tako jednostavan. Baš kad su krediti postali dostupniji, olakšice primamljive, u startu ih je dočekao problem cijene na tržištu učinile su stanove nedostižnima. 

- Stan u prosjeku od 57,8 kvadrata sad ispod 110, 120 tisuća eura nema šanse, ali to su uglavnom stanovi u koje treba još puno ulagati, znači to sad nije stan u koji vi baš možete uselit i živjet u njemu, govore Ana i Ivan.

- Kada mladi čovjek dođe u situaciju da si razmisli o budućnosti, zamislite kad on krene izračunavati da neki stan trosobni za njega košta 200 tisuća eura. Zamislite kad će on to kupiti. On izračuna svoju plaću i sad zamislite kad će on to kupiti. To je jedan od glavnih razloga zašto ljudi traže egzistenciju vani, ističe Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

- Čim je povećana potražnja za nekretninama u jednom kraćem periodu automatski cijena dodatno raste. To je to. Ako onaj koji koristi subvenciju je na tržištu on će nekretninu kupiti skuplje i onaj efekt u ukupnom iznosu će mu se na kraju izgubiti, Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

Jesu li subvencionirani krediti dobar odgovor na velik demografski problem koji visi nad Hrvatskom?

Država se nije odlučila ni na stambenu štednju, ni na jeftiniji najam za mlade, ni za trajne subvencije, a na tržištu ih i dalje čekaju preskupi stanovi i druge nepovoljne činjenice unatoč državnim olakšicama.
Za ljude koji se bave nekretninama i prate kretanje cijena, subvencionirani krediti stvaraju pomutnju na tržištu. Jer ono nije ni približno onakvo kakvim se čini.

Činjenica je da država ima volju olakšati mladim ljudima, ali s druge strane nad glavom im visi dugih 25 godina neizvjesnosti i nesigurnosti.  Postavlja se pitanje: Tko u ovoj priči dobiva, a tko gubi?

- Izaberete, karikiram deset najboljih znanstvenih novaka, 20 najboljih studenata vi ćete ih na kraju krajeva vezati za tu. Dajte mu mogućnost tipa dajte mu nekakav stan, platite mu stan sa mogućnošću nekakvog otkupa da 5 godina uopće ne vraća, rekao je Ivan.