Alerić: Pomirimo se s tim da će u hrvatskom jeziku uvijek biti stranih riječi

Zanimljivo je čuti kako generacijski postoje različita razmišljanja o tome treba li strane riječi zamijeniti hrvatskima, uočio je profesor Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu nakon emitiranja ankete koju je među građanima provela ekipa emisije "Dobar dan, Hrvatska".





- Stariji ljudi misle kako bi sve trebalo zamijeniti hrvatskim riječima, a mlađi misle da treba dopustiti veći prodor stranih riječi i da su one dobrodošle u hrvatskom jeziku, kaže Alerić.

Također mu je bilo zanimljivo kako je jedan građanin rekao da je velik broj njemačkih riječi u hrvatskom jeziku. To je zaista bilo prije, danas ih je puno manje. Danas je puno veći prodor engleskih riječi, kaže Alerić.

Dodaje da općenito svi jezici imaju stranih riječi.

- Nema nijednog jezika koji bi bio potpuno čist, odnosno kojega bi činile samo riječi toga jezika. To je oduvijek tako. U najstarijim jezicima koji su zapisani, u starogrčkom sanskrtu primjerice, i u tim tekstovima primijećeni su elementi iz drugih jezika. Tako da se zaista moramo pomiriti s tim da će i u hrvatskom jeziku uvijek biti, kao što je uvijek i bilo, stranih riječi. Kao što će i hrvatskih riječi biti u nekim drugim jezicima, pojašnjava. 

To međutim ne znači da, ako imamo "svoje hrvatske riječi, umjesto njih trebamo upotrebljavati strane", nastavlja profesor.

- Danas je primjerice veliki prodor engleskih riječi. Međutim mi imamo dobre prijevode, umjesto "attachment" kažemo privitak, "backup" je sigurnosna kopija, za "bullying" kažemo vršnjačko zlostavljanje. Hrvatska riječ za "benefit" je povlastica, prednost, korist. "Laptop" je prijenosno računalo, "wireless" je bežični, nabraja.

Ali naravno da ćemo u hrvatskom jeziku uvijek čuti strane riječi poput multidisciplinaran, filozofija, etika, kampanja, kanal, mentalno.

- Veoma je važno osvijestiti kada su neke riječi došle u hrvatski jezik. One riječi koje su odavno prisutne u hrvatskom jeziku, osobito one koje su porijeklom iz grčkog ili latinskog kao klasičnih jezika, one su dio našeg nazivlja raznih struka i danas ih je gotovo nemoguće i nepotrebno zamijeniti hrvatskim riječima. Ono što je važno - i u budućnosti ćemo mi primati strane riječi. Primili smo puno riječi iz engleskog jezika koje smo mi malo preoblikovali, prilagodili hrvatskom jeziku. To se primjerice dogodilo s riječju "intervju". Danas se ona piše kao bilo koja druga hrvatska, a ne kao engleska riječ, i tako se izgovara. Tu su i riječi "menadžer", "deterdžent", također se pišu kao i bilo koja druga hrvatska riječ, govori Alerić. Za riječ "boarding pass", što je na hrvatskom ukrcajna propusnica, kaže da je ona zaživjela u trenutku kad je otvorena nova zračna luka "Franjo Tuđman".

Ako netko ima nedoumica, može ih riješiti na stranici "Bolje je hrvatski!", na kojoj se nudi mogućnost da i sami ponudite prijevod neke strane riječi. Taj prijedlog može biti prihvaćen i objavljen na toj stranici. Na njoj se već nalaze  prijevodi nastali kao rezultat aktivnosti znanstvenika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.