6. listopada 1991. - Dani obrane Zadra

Nakon što je linija obrane u zaleđu popustila, Jugoslavenska je armija poslije osvajanja Murvice i Crnoga te dolaskom na Musapstan, brdo Križ i Bokanjac početkom listopada 1991. napala Zadar.

Neprijatelj je svom silinom, iz svih uporišta i smjerova te iz svih oružja počeo razarati taj grad. Opkoljen i s morske strane, Zadar je bio na udaru jugo-brodova i zrakoplova te snajperista i pete kolone u samom gradu. Osim što je sa svih strana bio okružen postrojbama JNA i paravojnih jedinica, sastavljenih uglavnom od lokalnih Srba, unutar grada bilo je najmanje desetak vojarni koje je držala JNA i iz kojih se nesmetano pucalo.

Stanovništvo je bilo u podrumima i skloništima, a Zadar se našao potpuno izoliran od ostatka Hrvatske, bez ikakve prometne ili telefonske veze. Niti izvana se nije mogla očekivati pomoć. Vrhunac pakla dogodio se u nedjelju 6. listopada 1991., kada je grad doslovce gorio. Poginula su 23 civila, a kasetne bombe i tisuće granata padale su u samo srce grada u kojem je pogođeno više od 120 objekata. Opći napad na Zadar trajao je punih pet dana. Tenkovi iz kninskog, banjolučkog i mostarskog korpusa JNA pokušali su iz devet pravaca ući u grad u kojem je bilo dosta oficira JNA i njihovih obitelji te deblokirati vojarne. Zadar se teško branio jer je nedostajalo naoružanja.

Ipak hrvatske postrojbe uspjele su svojom odlučnošću i hrabrošću zaustaviti napredovanje znatno nadmoćnijeg neprijatelja i obraniti grad. Jednu od ključnih uloga odigrala je 3. imotska bojna 4. gardijske brigade, koja je branila prvu crtu bojišnice na starim talijanskim bunkerima i u samom gradu. Ništa manje značajna bila je uloga postrojbi policije, dijelova 112. zadarske brigade na Bokanjcu te gradskih Rajonskih štabova. Nakon neuspjeha napadači su ponudili pregovore o prekidu vatre, pa je nastupilo zatišje koje je potrajalo nekoliko tjedana. Potom su opet uslijedili sustavni napadi na Zadar, u kojima je poginulo još tridesetak civila. Ipak uspostavljena je crta bojišnice ostala nepromijenjena sve do akcije "Maslenica" 1993. godine.