Nautičari donose novac, ali i smeće. Evo tko ga i kako zbrinjava

Koliko čuvamo more? Dajemo li mu više ili uzimamo? Ostavljaju li nam nautičari samo novac ili se u plavim jadranskim dubinama može pronaći još nešto? Odgovore je potražila HRT-ova emisija "More".

U najljepšim uvalama Zadarske županije 40-ak je koncesioniranih sidrišta.

- Sastavni dio ugovora o koncesiji i same ponude je investicija i ulaganje u zaštitu okoliša. Dakle, oni su dužni navesti koja je to oprema koju će nabaviti, koja je dinamika tih akcija čišćenja podmorja. Obvezni su osigurati odvoz komunalnog otpada i zaključiti ugovor s ovlaštenom tvrtkom. Dakle, moraju pratiti situaciju na sidrištu i održavati ga čistim. Za sidrišta u koncesiji redovito provodimo nadzore i u tu je svrhu osnovano Povjerenstvo za praćenje i izvršavanje ugovora i odluka o koncesijama. Sva sidrišta su minimalno jednom, tijekom sezone predmet nadzora, rekao je pročelnik Upravnog odjela za more i turizam Zadarske županije Krešimir Laštro.

- Možemo reći da je prije sezone situacija na sidrištima bila dosta čista, bez većeg utjecaja, a nakon sezone uočena je mala količina smeća. Međutim, možemo reći da je situacija na sidrištima dobra. Primjetno je da je kod novih koncesioniranih područja dosta pozornosti obraćeno baš da se sidra ne postavljaju u livade posidonije ili drugih cvjetnica što je kod drugih starijih sidrišta često bio slučaj. Tako da obalu Saharun možemo izdvojiti kao dobar primjer gdje su sva sidrišta smještena isključivo na pješčanom dnu, gdje nema značajnog utjecaja na morski okoliš, rekao je Ivan Župan s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Blok za privez brodova, kolpo morto, nije jedina potencijalna opasnost - ekosustavu na sidrištima.

- Ako imamo kratke koncesije, imamo učestalo mijenjanje koncesionara, a time i vađenje jednih i postavljanje drugih sidrenih blokova. Uvale se dodatno oštećuju pa bi u budućnosti trebalo ići na produljenje tih koncesija i na taj način bi i koncesionari bolje pazili na okoliš. Naprimjer, sidreni lanci ne bi smjeli biti predugački ali ne i prekratki, ali kad su predugački, imamo situaciju da oni uništavaju morsko dno i to bi koncesionari trebali paziti. Također bismo trebali ukloniti lance i konope i morali maknuti ih sa sidrenih blokova jer ako se oni samo odvežu od bova, ostaju na dnu i mogu predstavljati otpad, izjavio je Tomislav Šarić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

A otpad s morskog dna, koncesionar sidrišta, obvezan je zbrinuti.

- Nama je fizički nemoguće 40 sidrišta svake godine i preroniti. Takve situacije su moguće. Međutim, kod nadzora inzistiramo da nam koncesionari dostave i podatke o izvršenim ulaganjima u zaštitu okoliša, dodaje Laštro.

Reda mora biti i na moru i u moru, a slažu se svi da -  od betonskih blokova za privez podmorje još više ranjavaju sidra.

- Sidro oštećuje morsko dno, a takvim se načinom mogu prenositi invazivne vreste - Kaulerpe, pa bi bilo dobro da postoji više uvala u kojima su postavljene bove za privezivanje, da te uvale ne prepuštamo bacanju sidra, dodaje Šarić.

I da se ne prepuštamo smeću koje pluta ili potone, pa mislimo da ono što ne vidimo nije naš problem.