Houra: "Ruža Hrvatska" postala je stvar opće kulture

Karizma pjesme 'Mojoj majci', koju je 1989. godine na umoru jedne ideologije na glavnom zagrebačkom trgu s Prljavim kazalištem pjevalo 250.000 ljudi, ne jenjava ni tri desetljeća nakon toga kultnog koncerta koji je označio kraj jednog te početak drugog vremena. Isto vrijedi i za opus najtiražnijeg domaćeg rock-benda čijeg je osnivača, gitarista, pjevača, tekstopisca i skladatelja Jasenka Houru u talk showu 'U svom filmu' ugostila Tončica Čeljuska.

- Da se nešto govori i 'kuha' oko Trga, bilo je jasno jedno par dana prije samog koncerta, no ne u tim razmjerima, rekao je među ostalim Houra, dodajući kako nisu očekivali da će spomenuta pjesma antologijskih taktova, poslije nazvana 'Ruža hrvatska', postati stvar opće kulture i svojevrsna prekretnica onodobna utjecaja glazbenika na društvo.

Budući da je to bilo posebno vrijeme, obilježeno raspadom socijalizma uz očito bliženje kraja tadašnje države, društveno angažirani Prljavci progovarali su o tim temama pa je Houra, vidjevši da se sprema 'nekakav kaos', naglasio i kako je istina da je na koncertu rekao:

- Nemojte mi rušiti Trg, tu će doći ban!

Iako bez pretenzije, 'Mojoj majci' postala domoljubna pjesma

Na pitanje o atmosferi i mogućnosti da osvijesti emocije iz toga vremena, kada je bend bio 30 godina mlađi te sanjao neko novo vrijeme koje dolazi, Houra kaže kako nije poenta priče da je tu večer bio na Trgu i svirao, već da bi bio sretan i da je bio dijelom publike.

- To je stvarno bila jedna krasna večer. Veliki trenutak i za bend i za građane koji su bili tamo.

Dodao je i kako je bio zadovoljan koncertom, ali ne i onim što se događalo oko koncerta jer je bio izložen strašnom pritisku.

- Imate nekoga s lijeve strane bine iz republičkog SUP-a tko vam suflira što ćete svirati i praktički kroji setlistu, istaknuo je.

Emocionalna pjesma 'Mojoj majci' nije imala pretenzije postati domoljubnom, a postala je možda i najdomoljubnija pjesma ikada. Jeste li imali tu ideju ili je to samo intuitivno izašlo iz vas, pitala ga je voditeljica.

- S pločom 'Zaustavite zemlju' u prodaji se nije događalo nešto specijalno, a samu ploču u to su vrijeme najviše 'vukle' pjesme 'Zaustavite zemlju' i 'Marina', dok je ova pjesma došla iz potpuno drugog plana, ustvrdio je Houra.

Istaknuo je i kako je, čuvši prvi put tu verziju pjesme zastao jer je u svakom elementu, od inicijalne zamisli do krajnjeg produkta, sve bilo dobro napravljeno. Štoviše, spektakularno.

- Bilo je tu atmosfere! Aposlutno sve je bilo na svom mjestu!

Dočarao je i doba koje danas mladi ljudi koji slušaju Prljavce ne mogu ni zamisliti, odnosno vrijeme u kojem nije bilo jednostavno doći ni do instrumenata. Naime, nedavno mu je prijatelj s kojim je odrastao u razgovoru odao kako u posjedu ima njihovu prvu gitaru koju je bend praktički 'ispilio'.

- Rekao sam mu da ću mu dati što god hoće za taj instrument jer naprosto smo ga sami napravili.

Houra je naglasio i kako Prljavo kazalište ima svakodnevne probe u garaži u Dubravi, gdje vježbaju 40 godina.

- Rano sam postao profesionalac i vrlo dobro znam što znači kada čovjek ne radi svaki dan. Čim se dignem, iz Črnomerca, gdje živim, krenem u Dubravu. U 11.30 sam na kavi, a u 12 sati već počinjemo svirati. Živopisno nam je i zabavno u krajnjem slučaju.

Karijera benda duga je više od 40 godina, tijekom kojih su objavili 14 studijskih albuma i odradili mnogo svjetskih turneja. No kada bi mogao nešto drukčije napraviti, gledajući iz današnje perspektive, vjeruje da zasigurno ima elemenata u kojima bi nešto i promijenio.

'Kada raspodjela dobara nije dobra, bit će nevolje'

Dotaknuo se i činjenice da je grupa koja se 1977. godine okupila kao autentični punk-sastav, s vremenom iz pankerskog ušla u srednji rokerski stream.

- To je bilo i za očekivati. Meni nikada od rock'n'rolla novac nije trebao za zlatne pipe niti za auto. Htio sam kroz to ići dalje. Putovati, družiti se, vidjeti. I da radim duže ploču.

Prvu je ploču, kaže, morao završiti za 29 sati, drugu je snimao u Milanu, a kasnije je, prema vlastitu priznanju, pretjerao ne znajući je li proveo 400 ili 800 sati snimajući u studiju.

- Jedno veže drugo. U našim okvirima vrhunski sport i show business problematični su i teško im je u siromašnom društvu. Kada raspodjela dobara nije dobra, bit će nevolje.

Naveo je primjer pojedinaca koji su nekada u diskografiji prodali po 20 milijuna ploča i kupili stan od 60-70 četvornih metara te portira koji je od tvrtke u kojoj je radio dobio stan od 80 kvadrata.

Smatra kako postoji mogućnost da se i danas, u ovo ispolitizirano vrijeme, pojavi neki roker ili reper i poput entuzijastičnih Prljavaca tih 90-ih, uspije potaknuti ljude.

- Faktor čovjeka je bitan i osnovan!, ustvrdio je.

Fascinacija Dubravom i životom ulice

Osvrnuo se i na prvi singl benda koji je u tadašnjoj državi okvalificiran kao šund. Među ostalim, otkrio je i koliko je Dubrava i svakodnevni život ulice utjecao na njega kao glazbenika i umjetnika.

Naime, došavši u Dubravu iz manjega mjesta, cijelo to okruženje isprva mu je bilo nejasno.

- Žicaju se novci, treba se i potući, kaže.

Ipak, bio mu je to zanimljiv kvart pun sukoba raznih mentaliteta, ali i zadivljujuća galerija likova. Brzo se uklopio.

- Shvatio sam kroz Dubravu da, bez obzira iz kojeg dolazim okruženja, treba dijeliti. Nije bilo isticanja, naglasio je.

'Otac me gurnuo u profesionalizam'

Također, prisjetio se kako je njegov otac htio da nastavi obiteljsku tradiciju te postane liječnik. 

- Otac me pitao: Hoćeš li ti studirati ili svirati? Rekao sam da bih i jedno i drugo. A, to neće ići. Odluči se!, bio je rezolutan. Rekao mu je da će, ako se odluči svirati, 'kasa' biti zaključana te da se mora snalaziti. Houra smatra da ga je time zapravo gurnuo u profesionalizam jer se jednostavno morao izboriti.

Usto, i tadašnji menadžer htio je da bend što prije stasa pa su znali svirati i po tri koncerta dnevno, što ih je izgradilo kao odgovorne i iskusne osobe i glazbenike. Danas je Houra otac troje djece i ističe da s njima nikada ne polemizira o onome što radi niti ih time opterećuje. Malo je poznato i da je ljubitelj umjetnina i veliki poznavatelj košarke.

Batinović: Houra ima patriotsku notu na Menzelov način

Član benda Tihomir Fileš smatra se bogatim jer Houru tretira kao istinskog prijatelja koji ga najviše oduševljava talentom. Prljavce smatra sociološkom pojavom koja je to postala one večeri na zagrebačkom glavnom trgu. Ako je netko u svom filmu, tvrdi, upravo je to Jasenko Houra, a film nosi naziv 'Dobri vojak Švejk'.

Želimir Babogredac Houru doživljava kao lidera, nositelja energije i nekoga 'pozitivna svjetla'.

- On je zapravo šoumen bine, smatra Babogredac. Prljavcima, čija blistava karijera traje do danas, dodijelio je epitet možda i najvećeg rock-benda ovih prostora.

Houru se nazivalo 'hrvatskim Springsteenom'.

- Aposlutno se ne bih s time složio, kaže Ante Batinović. Na Houru kao autora, uz Brucea Springsteena, Keitha Richardsa i Micka Jaggera, tvrdi, utjecao je najviše češki redatelj Jiří Menzel i to svojom velikom humanošću i sarkazmom u isto vrijeme.

- Rock'n'roll hedonizam, patriotska nota na Menzelov način i pregršt prekrasnih pjesama, zaključio je Batinović.

- Njegov je gard da se treba dati sve što se može drugima, a ne samo pjevati 'Lupi petama', reći će glazbenikov prijatelj Romano Bolković. Na spomen Hourina imena, tvrdi, pomisli na Ivanu Brlić-Mažuranić jer je to jedan od likova iz njezina imaginarija. U njemu vidi veliko srce i dobra čovjeka koji ga pak zadivljuje naratorskom sposobnošću.

- Ustrajan tip. Njegov film je od početka do kraja bio - heroj ulice.

Podsjetimo, tri desetljeća od kultnog koncerta na središnjem zagrebačkom trgu Prljavci će obilježiti dvostrukim nastupom u Areni Zagreb 18. i 19. listopada.