Sačuvana povijest pustara

Udruga "Korijeni pustare" od zaborava želi sačuvati povijest pustara oko Osijeka. Prema istraživanjima na području južno od Osijeka nekada je bilo oko 120 pustara. Na nekima je živjelo svega nekoliko obitelji, a ponegdje i više stotina ljudi. Zlatno doba pustara bilo je na prijelazu s 19.-og u 20.-to stoljeće i do Drugog svjetskog rata. Danas su tek sjećanje.

Prije stoljeće i pol na pustarama oko Osijeka živjeli su radnici koji su radili u tvornicama i na imanjima veleposjednika. Većina pustara sada je srušena, a neke su postale dio gradskih predgrađa.

- 1921. godine ovdje je izgrađena tvornica i izgrađena je pustara koja je nosila naziv Seleška kudeljara. U njoj je bilo zaposleno 60-ak ljudi. Tu je bila prediona i užarija koja je radila za englesku mornaricu, govori Ivan Kastel, Udruga Korijeni pustare, Antunovac.

Uz poljoprivrednu proizvodnju na pustarama koje su s Osijekom bile povezane uskotračnom prugom radile su tvornice špirita, uljare, kudeljare, ciglane.

- U jednom periodu na pustari Seleš živjelo je preko 750 žitelja. Vlasnik pustare je bio Felix Fajfer, uzgajivač konja.  Na ovom lokalitetu su se uzgajale prve simentalske krave, rekao je Branko Vadlja, Udruga Korijeni pustare, Antunovac.

Na pustari Orlovnjak počela se uzgajati i poznata pasmina svinje, tzv. fajferica.

- Fajfer je radio na genetici i ona je bila brend u Europi. 1873. godine u Beču, dobila zlatnu medalju za kvalitetu, govori Vadlja.

Poznata imena veleposjednika danas su tek dio povijesti. Udruga Korijeni pustare već 8 godina u muzejima i arhivima prikuplja dokumente i podatke o pustarama. Sve su sabrali u knjigu koja će uskoro biti predstavljena u Osijeku.