Negativne reakcije na Handkeova Nobela ne jenjavaju

Nakon što, zbog seksualnog skandala, Nobelova nagrada za književnost lani nije dodijeljena, ove godine proglašena su dva dobitnika.

Za prošlu godinu dobila ju je poljska književnica Olga Tokarczuk, a za ovu austrijski književnik Peter Handke. Dodjela nagrade Handkeu, međutim, izazvala je niz prijepora.

U povodu dodjele Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu reagiralo je i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH koje je izrazilo je "začuđenost i nezadovoljstvo izborom ovogodišnjeg laureata ove ugledne nagrade".

- Ne ulazeći u pitanje Handkeova književnog opusa i kvalitete njegova literarna izričaja, Ministarstvo izražava zabrinutost zbog dodjele Nobelove nagrade osobi politički angažiranoj u davanju potpore velikosrpskoj politici Slobodana Miloševića 90-ih godina prošloga stoljeća, stoji u priopćenju ministarstva.

- Ta politika dovela je do ratova na području bivše Jugoslavije, teških zločina na Kosovu i agresije na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, u kojoj su izgubljeni mnogi životi, protjerano brojno stanovništvo te uvedena dugotrajna nestabilnost u ovome dijelu Europe. Zbog genocida i zločina protiv čovječnosti Milošević je odgovarao pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i preminuo je tek nekoliko tjedana prije izricanja presude, pručuju iz MVEP-a.

Europsku i svjetsku javnost osupnula je i činjenica da je Peter Handke održao oproštajni govor na Miloševićevom pogrebu, ističe ministarstvo i podsjeća da su "američki, britanski te međunarodni PEN, kao i brojni ugledni filozofi i pisci diljem svijeta, ocijenili neprihvatljivom ovu odluku Švedske kraljevske akademije jer je riječ o piscu koji je nijekao povijesne istine te podupirao zagovaratelje genocidne politike.

- Dodjelom Nobelove nagrade Peteru Handkeu narušen je ugled i doveden u pitanje kredibilitet same nagrade, ocjenjuje MVEP u priopćenju.

Odluku osudio i Hrvatski PEN

U povodu dodjele Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu oglasio se i Hrvatski PEN: Odluka Švedske kraljevske akademije u suprotnosti je s izvornom idejom Nobelove nagrade namijenjene 'onima koji daju izvanredni doprinos čovječanstvu.' Handkeova književnost isprepletena je i s ustrajnom podrškom Miloševićevom režimu koji je pokrenuo ratove čije razorne posljedice osjećamo i danas, stoji u priopćenju koje potpisao Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog PEN-a.

Bajsić dodaje da su 'autorovo negiranje masovnih zločina, idolopoklonstvo prema tiraninu i prijezir prema žrtvama agresije u Hrvatskoj i BiH, ugrađeni i u njegov književni opus i ne mogu se sagledati odvojeno kod dodjele nagrade čiji je ugled povezan i s plemenitošću otpora represiji i predanosti svjedočenju istine. '

- Uzimajući u obzir da dobitnike Nobelove nagrade mnogi širom svijeta doživljavaju kao uzor i svojevrsnu savjest čovječanstva, sramotno  je da Švedsku akademiju nije briga što se radi o piscu koji je ubijanje ljudi i opsadu Dubrovnika nazivao 'Dubrovačkim ljetnim igrama', žrtve Vukovara u opsadi prikazivao kao krvnike sebe samih, a tako i žrtve opsade Sarajeva, iznosio neistine o logorima i bio apologet genocida u Srebrenici, zaključuje se u priopćenju Hrvatskog PEN-a.

Član Akademije: 'Ovo nije politička nagrada'

Peter Handke Nobelovu je nagradu dobio za 'utjecajan rad koji je lingvističkom inventivnošću istraživao periferiju i specifičnost ljudskog iskustva'. Odrastao je u Istočnom Berlinu i austrijskom Griffenu. Nakon istupa na susretu 'Grupe 47' 1966. na Princetonu postaje predstavnikom nove kritičke književnosti i idolom beat-generacije.

Jedan je od pisaca koji je najviše utjecao na generacije pisaca niza europskih književnosti koje se javljaju krajem sedamdesetih i u osamdesetima. Dobitnik je niza najuglednijih nagrada no ostao je zapamćen i po svom kontroverznom političkom angažmanu u sklopu kojeg je tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji podržao Miloševićevu politiku.

Član Akademije Anders Olsson rekao je da je Handke na vijest o dodjeli nagrade bio "jako, jako dirnut", prenosi Reuters: Ovo nije politička nagrada, to je književna nagrada, dodao je Olsen.

- Nakon svih prepirki... iznenađen sam. Ovo je vrlo hrabra odluka Švedske akademije, poručio je Handke iz svojega doma u francuskome gradu Chavilleu nakon objave vijesti o dodjeli nagrade.

Poslušajte u cijelosti razgovor koji je s Handkeom snimljen za internetsku stranicu Nobelove nagrade:



Handke je svojedobno kritizirao Nobelovu nagradu rekavši da bi je"trebalo ukinuti" jer je ona "lažna kanonizacija", koja "čitatelju ne govori ništa". Handke je bio oštro kritiziran zbog prikazivanja Srbije kao žrtve tijekom ratova devedesetih i prosrpskih stajališta kojih se nikad nije odrekao, te kada je 2006. otišao na sprovod bivšega srbijanskog predsjednika optuženog za zločine protiv čovječnosti i genocid Slobodana Miloševića, kojega je posjetio i u haaškom zatvoru.

Ubrzo nakon toga u slavnoj pariškoj Comédie française otkazana je premijera njegova djela, nakon čega je njegova sunarodnjakinja Elfriede Jelinek, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2004. godine, izjavila da je "zgrožena takvom cenzurom".

U jesen 1995., nekoliko mjeseci poslije pokolja u Srebrenici, otputovao je u Srbiju odakle je pisao o dojmovima s putovanja u kontroverznoj knjizi 'Zimsko putovanje do rijeka Dunava, Save, Morave i Drine: Pravda za Srbiju'.

Britanski pisac Salman Rushdie kritizirao ga je jer je "više puta strastveno zagovarao genocidni Miloševićev režim".

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović pridružio se u petak brojnim osudama odluke Nobelovog odbora da ovogodišnju nagradu za književnost dodijeli kontroverznom austrijskom piscu Peteru Handkeu, dok je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao da je sretan zbog dodjele najprestižnije književne nagrade piscu kojega smatra borcem za istinu o Srbima.

Tokarczuk: petnaesta nobelovoka

Poljska književnica, scenaristica, psihologinja, sveučilišna nastavnica i društvena aktivistica Olga Tokarczuk nedvojbeno je najcjenjenije i najprevođenije ime suvremene poljske književnosti. Žiri od 9 članova, 4 člana akademije i 5 vanjskih stručnjaka  nagradu joj je dodijelio, kako stoji u obrazloženju za: narativnu imaginaciju koja enciklopedijskom strašću prelazi granice  života.

Hrvatska publika dobro poznaje ovu iznimnu književnicu, jer je gostovala na Festivalu svjetske književnosti i na Festivalu europske kratke priče nakon čega je u Poljskoj pokrenula sličan festival. Djela Olge Tokarczuk dosad su prevedena na tridesetak stranih jezika, među kojima dakako i hrvatski, a dobitnica je najuglednijih svjetskih književnih nagrada među kojima i nagrada Man Booker.

- Danas je kratka priča može biti mnogo snažnija od romana jer je mnogo bliža ubrzanom načinu života ona je poput malenog zalogaja koji pojedete na brzinu, izjavila je novopečena nobelovka prigodom gostovanja u Zagrebu.

Olga Tokarczuk petnaesta je žena kojoj je dodijeljena Nobelova nagrada, a kako je istaknuto u obrazloženju Švedske akademije dobila ju je za 'narativnu imaginativnost koja s enciklopedijskom strašću prelaženje granica predstavlja kao oblik života'.

Poslušajte razgovor koji je s Tokarczuk snimljen za internetsku stranicu Nobelove nagrade:




Scenaristica, feljtonistica, psihologinja, sveučilišna nastavnica, ekologinja i vegetarijanka, 57-godišnja književnica politički angažirana na ljevici, bez oklijevanja kritizira politiku aktualne poljske vlade konzervativne stranke Pravo i pravda.

Kao književnica debitirala je 1979. godine, a pisanjem se profesionalno bavi od 1989. godine. Njezin prvi roman 'Putovanje ljudi knjige' objavljen je 1993. godine. Vodila je radionice kreativnog pisanja na Jagiełłonskom sveučilištu u Krakovu i na Sveučilištu u Opolu, a jedna je od utemeljiteljica i višegodišnja suorganizatorica poljskog Festivala priča.

Njezina su djela dosad prevedena na tridesetak jezika, od engleskog, francuskog, njemačkog, talijanskog, španjolskog do turskog, kineskog, japanskog i hindua. Na hrvatskom su, uz ostalo, objavljena njezina djela 'Knjige Jakubove' (Fraktura, prijevod Mladen Martić), 'Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju' (Naklada Ljevak, prijevod Mladen Martić), 'Pravijek i ostala vremena' i 'Dom danji dom noćni', oba u izdanju Nakladnog zavoda Matice hrvatske i prijevodu Pere Mioča te 'Ormar' (Naklada MD, prijevod Đurđica Čilić.

Prije nego što se posvetila prozi, objavila je zbirku pjesama, a nakon uspjeha prvih knjiga, potpuno se posvećuje pisanju. Danas su njezine knjige među najprodavanijima u Poljskoj, a njezina su djela doživjela brojne televizijske i filmske ekranizacije.