21. listopada 1924. - Umro Viktor Kovačić

Na današnji dan 1924. prije 80 godina, umro je Viktor Kovačić, karizmatični lik hrvatske arhitekture.

Specifičan način njegova formiranja, odnosno razvoja kao arhitekta, čitljiv je u njegovu ukupnom djelu, i u projektima, i realizacijama. Počevši u Obrtnoj školi u Grazu, gdje je završio zidarski zanat, i radeći 5 godina kod Bollea ugradio je u svoj pristup arhitekturi čvrst i pragmatičan odnos prema materijalu i zanatskom detalju. Arhitektonsku nadgradnju i široko obrazovanje stekao je na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Otta Wagnera.

Vrativši se u Zagreb Kovačić je smjesta stupio u nepoštednu borbu protiv romantičarskoga klasicizma koji je Bolle uz potporu Kršnjavoga ugradio u zagrebačku arhitekturu pa i u urbanističku interpretaciju prostora. Bez potpore svemoćnoga Kršnjavog nije uspio sačuvati Bakačevu kulu pa ni realizirati nijednu varijantu na natječaju dobivenog projekta regulacije Kaptola. Kada se tomu pribroje njegovi ključni projekti i realizacije kao što su to crkva sv. Blaža i Zagrebačka burza, može se očitati osnovna zajednička karakteristika, a to je nova vizija urbanističkih potencijala zagrebačkih povijesnih, ali i novih prostora. Upravo time je probio vrata zagrebačke arhitektonske i urbanističke Bastille i široko otvorio put hrvatskoj arhitekturi u modernu.

Nepobitna je arhitektonska vrijednost, ljepota i sklad Kovačićevih kuća za stanovanje, od obiteljskih kao što je kuća kipara Frangeša na Rokovu perivoju do već legendarne kuće Franck na Mažuranićevu trgu koja u svakom izboru vrhunskih ostvarenja hrvatske arhitekture ulazi u sam vrh. Poznati su njegovi interijeri, a posebice u potpunosti sačuvan njegov stan u Masarykovoj ulici koji je danas Muzej Viktora Kovačića. Paradigmatski lik Kovačića sa svim svojim mitovima i legendama, projektima i realizacijama temeljni je stup hrvatske arhitekture, ali i kulture 20. stoljeća.