'Manje je više' hrvatske književnosti u Frankfurtu

Hrvatska će na ovogodišnjem sajmu knjiga u Frankfurtu pod krilaticom 'Manje je više' predstaviti presjek hrvatskog nakladništva uz poseban program promocija deset odabranih knjiga i panel diskusije, dok će nastup na sajmu knjiga u Beogradu uključivati najplodnije hrvatske nakladnike i susrete s autorima.

Nastup hrvatskih nakladnika na međunarodnim sajmovima knjiga u Frankfurtu i Beogradu organiziraju Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore i Ministarstvo kulture RH, a najavio ih je na današnjoj konferenciji za novinare u HGK-u predsjednik ZNK HGK Slavko Kozina.

Istaknuo je kako je, u odgovoru na nove trendove 'sajmovanja' 21. stoljeća, hrvatsko sudjelovanje ove godine osmišljeno tako da pokuša u jednakoj mjeri "uhvatiti i poslovni moment, ali i onaj autorski, dakle, pisce".

- Danas se u bitnome promijenila logika sajmova u odnosu na prije desetak, petnaestak godina. Moglo bi se reći da je ono bilo analogno doba, a danas je digitalno. Svaki sajam danas ima svoju specifičnost, pa je tako Beograd prodajni sajam, dok je Frankfurt poslovan, gdje se isključivo radi o prodaji prava i praćenju novih trendova, rekao je Kozina.

Hrvatsko predstavljanje na Frankfurtskome sajmu odvijat će se pod krilaticom 'Manje je više', a na sajmu, koji se ove godine održava od 16. do 20. listopada, izlagat će 20 nakladnika i to onih koji, kako je naglasio, imaju 'poslovni kapacitet'.

- To znači da ne idu možda ni svi najbolji kulturni proizvodi, nego oni koji se mogu plasirati na strana tržišta, odnosno, gdje bi druge kulture mogle preuzeti naš proizvod komprimiran u knjizi, pojasnio je Kozina.

Deset je odabranih knjiga koje će na hrvatskom štandu u Frankfurtu biti posebno promovirane. Tim koji ih je odabrao činile su Diana Matulić, Gordana Farkaš Sfeci i Emica Calogjera Rogić, koje su procijenile da će najkvalitetnije izlaganje činiti kombinacija beletristike, dječjih slikovnica i publicistike.

To su 'Doba mjedi' Slobodana Šnajdera, 'Ciganin, ali najljepši' Kristiana Novaka, 'Proslava' Damira Karakaša, 'Zao zrak' Igora Rudana, 'Uspon i pad Koševskog brda' Branka Čegeca, 'Kukci i druge jezive priče' Maše Kolanović, 'Pjevač u noći' Olje Savičević, 'Put u Gonars' Nikole Petkovića, 'Zlatarovo zlato' Zdenka Bašića i Tanje Konforta, te 'Hrvatska kuharica' Mate Jankovića.

Osim poslovne zone, na štandu veličine 56 četvornih metara postojat će i zona koja prezentira dječje knjige, a hrvatsku slikovnicu predstavit će se kroz ilustratore Zdenka Bašića, Andreu Petrlik, Vandu Čižmek, Vendi Vernić, Ivanu Guljašević Kuman, Umu Huseinović, te Anu Kadoić. Na štandu će biti predstavljena i selekcija stripa, u odabiru Davora Schunka.

Glavni specifikum sajma ove godine bit će, nakon dugo vremena, nastup hrvatskih autora u službenom programu. Sudjelovat će književnici Slobodan Šnajder i Kristian Novak, s kojima će u polemici biti Norbert Gstrein, austrijski autor koji je puno pisao o Hrvatskoj.

Kao ekskluzivnu vijest Kozina je najavio i aktivnosti prodaje prava na autobiografiju Luke Modrića, nastalu u suradnji s istaknutim sportskim novinarom Robertom Matteonijem, koja izlazi u Hrvatskoj pod egidom izdavačke i agencijske kuće Corto.

Štand obilježen estetikom programa Rijeka 2020.

Budući da je Rijeka iduće godine Europska prijestolnica kulture, hrvatski će štand na sajmu knjiga u Frankfurtu nositi estetiku programa Rijeka 2020., a imat će i uz to vezan poseban program.

Program 'Hrvatska i Rijeka 2020. u srcu Europe' najavila je organizatorica hrvatskoga programa na sajmu u Frankfurtu Jelena Spreicer s katedre za germanistiku Filozofskog fakulteta.

Rekla je da će u sklopu programa 'Plan J' sudjelovati Roman Simić, direktor i osnivač Festivala europske kratke priče (FEKP) te predstavnici prestižnog britanskog Hay Festivala, koji svake godine dio programa održava u nekom partnerskom gradu.

Sljedeće godine to će biti Rijeka, gdje će program Hay Festival Rijeka 2020., kao dio FEKP-a, predstaviti projekt Hay Festival Europa28 kojim se želi povećati vidljivost i utjecaj žena na umjetnost, kulturu, znanost i poduzetništvo.

- U sklopu projekta, iz svake članice Europske unije odabrana je jedna žena koje će napisati po jedan esej koji će biti objavljen u antologiji koja u ožujku iduće godine paralelno izlazi u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj, gdje će ju objaviti nakladnik Fraktura, rekla je Spreicer. Iz Hrvatske je odabrana pjesnikinja i aktivistica Asja Bakić.

Nadalje, bit će organizirana i diskusija 'Pripovijedanje Drugog u 'malim' i 'velikim' književnostima', zamišljena kao panel o interkulturalnoj književnosti koja tematizira hrvatsko-njemačke jezične, književne i kulturne veze, te manjina i ljudskih prava u odnosu na pitanje identiteta. Također, na hrvatskom štandu bit će organizirani razgovori s autorima.

Najveći i najplodniji hrvatski izdavači u Beogradu

Na 64. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, koji će se održati od 20. do 27. listopada, izlaže ukupno 23 hrvatska nakladnika, a osam je odabranih knjiga koje će na hrvatskom štandu biti posebno promovirane, 'Knjiga o jugu' Jurice Pavičića, 'Ezan' Ivane Šojat, 'Pohvala tijelu Pavla Pavličića, 'Zao zrak Igora Rudana, 'Pjevač u noći' Olje Savičević, 'Bijelo na crno' Hrvoja Klasnića, 'Kukci i druge jezive priče' Maše Kolanović, te 'Otac od bronce' Gorana Tribusona.

Voditelj hrvatskoga programa na sajmu u Beogradu Nikica Micevski istaknuo je kako se želi ove godine podići hrvatsku razinu predstavljanja u Beogradu: Iz tog razloga ove godine tamo nastupa najveći broj najvećih, najplodnijih izdavačkih kuća iz Hrvatske, rekao je.

Svi će prezentirati svoja recentna izdanja, a Micevski je najavio i dvije promocije u službenom programu, u kojima će sudjelovati hrvatski književnici Ivana Šojat i Jurica Pavičić.

Kozina je zahvalio Ministarstvu kulture i Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) na podršci u organizaciji programa hrvatskog sudjelovanja na sajmovima u Frankfurtu i Beogradu: Zajednica će nastaviti jednakom upornošću gurati autore, koji daju najbolje što imamo, a to je kultura. Ne mislim da smo mi čavao o kojem visi slika, ali i naša kaplja pomaže ga tkati, rekao je Kozina.

Koordinatorica programa, docentica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Jelena Spreicer, bila je gošća Vijesti iz kulture: