'Božanstvena komedija' Zlatka Glamočaka

U sklopu 'Dana crnogorske kulture' u Muzeju Mimari postavljena je izložba kipara Zlatka Glamočaka. Umjetnik koji je zavidnu reputaciju stekao u Francuskoj gdje godinama i živi, u Zagrebu se predstavio s dvadesetak djela.

Tema izmučenog i ranjenog čovjeka, motivi i alegorije apokalipse, potresne vrišteće skulpture koje govore o ljudskoj prirodi u kojoj su konstante ubijanje i bol, trajna su preokupacija Zlatka Glamočaka.

Svoju je izložbu nazvao 'Božanstvena komedija' referirajući se na Dantea koji opominje čovječanstvo da ga zbog zloće, mržnje i niskih strasti, i to u svim vremenima, neizbježno čekaju najstrašnije patnje.

- Kad smo pričali o 20. vijeku, složili smo se da to nije bio samo vijek velikog tehnološkog napretka, slanja ljudi na Mjesec, mobilnih telefona i interneta, nego i vijek nepreglednih povorki i stradanja i velikog totalitarizma. Ja vjerujem, mimo svega toga, da još ima mjesta za čovjeka, jer ako čovjek izgubi nadu, onda je tu kraj, poručio je Glamočak.

Zlatko Glamočak po stilu i tematici referira se na umjetnike grupe 'Biafra' iz 70-tih godina prošloga stoljeća: Ideja prikazivanja takvih velikih ljudskih stratišta nije nešto što u Glamočakovu opusu prerasta u neki pozitivni teatar smrti, već ima duboku empatiju prema svim žrtvama, pogotovo s ovih naših prostora, napominje kustosica i autorica predgovora Iva Koerbler.

Iza tih žestokih prizora, tvrdi Dimitrije Popović, nada je da će ljepota i dobrota ipak spasiti svijet - i citira Andréa Malrauxa: Humanizam ne znači da mi možemo napraviti ono što ne bi mogla napraviti niti jedna životinja, humanizam znači da smo odbili da uradimo ono što je zahtijevala životinja u nama, rekao je Popović.
Izložba 'Božanstvena komedija' ostaje otvorena do 31. listopada.