24. listopada 1378. - Mlečani zauzeli Šibenik

''K Vama dolazi Pisani, koji u jednoj ruci drži grančicu mira, a u drugoj silu. Pri¬hvatite li ono prvo, siguran Vam je imetak i život; odlučite li se za drugo, bit će Vama, kao što bijaše Kotoranima''.

Tim je riječima, tijekom mletačko-đenoveškog rata i pustošenja mletačkih galija po dalmatinskim gradovima, providur Lodovico Loredano 24. listopada 1378. pozdravio Šibenčane, upozorivši ih na sudbinu Kotora, koji su dva mjeseca prije osvojili i do temelja spalili. Šibenčani su se odlučili na otpor. Vettore Pisani s tridesetšest galija opkoljava Šibenik, prodire u sam kanal te se dio borbi prenosi i na gradske ulice.

Prema onodobnim svjedočanstvima, grad je tada pretrpio teška razaranja, ali su napadači nakon krvavih borbi ipak uspješno potisnuti. Šibenik je od osnutka priznavao vlast hrvatskih knezova, ali je gospodarski zaostajao zbog teških nameta i obveza. Uz potporu Mletačke Republike grad se uspio othrvati vlasti Mladina II. Bribirskog, ali je naposljetku izgubio autonomiju i pravo slobodnog izbora kneza.

Nakon poraza Mletačke Republike u ratu s Ludovikom I. Anžuvincem i potpisivanja mira u Zadru 1358., Šibenik je došao pod anžuvinsku vlast. Od 1390. zajedno s ostalim gradovima Dalmacije, osim Zadra, priznavao je vlast bosanskoga kralja Tvrtka I. Kotromanića. Zatim ga je, kao i cijelu Dalmaciju, kralj Ladislav prodao Mlečanima za 100 tisuća dukata. Čim su čuli za prodaju, Šibenčani su počeli pripreme za obranu obnavljajući zidine grada. Iste godine Mlečani stižu pred Šibenik i traže predaju. Grad odbija ultimatum pa su pune tri godine odolijevali mletačkim napadima. Potkraj listopada 1412., iscrpljen opsadom, grad je prisiljen obustaviti otpor i priznati vlast Venecije.