23. listopada 1847. - Sabor uveo hrvatski jezik

Borba za afirmaciju hrvatskog jezika u vrijeme Hrvatskoga narodnog preporoda postala je jednim od glavnih elemenata u izgradnji moderne hrvatske nacije.

Govor koji je mladi plemić Ivan Kukuljević Sakcinski 1843. održao u Saboru na hrvatskom jeziku, u kojem je predlagao da se hrvatski uvede kao diplomatski jezik umjesto latinskog, označio je punoljetnost hrvatskog jezika i društvene svijesti. To je bilo prvi put poslije mnogih stoljeća da jedan zastupnik Hrvatskog sabora govori hrvatski. Kukuljevićevi zahtjevi nisu odmah ispunjeni, ali se na to nije dugo čekalo.

Na povijesnoj sjednici posljednjeg staleškog zasjedanja Hrvatskog sabora 23. listopada 1847., hrvatski jezik proglašen je službenim u javnoj uporabi. Doduše, to nije bilo prvi put da se hrvatski jezik razlijegao saborskom dvoranom. Malo je poznato da je general Vincent Knežević još 1806., postavši potkapetanom kraljevstva, svoju zahvalu izrazio na hrvatskom jeziku, a isto je ponovio 1832. i general Juraj Rukavina.

Polet uporabe hrvatskog jezika tih se godina odrazio i na zagrebačkoj Akademiji. Profesor filozofije Matija Smodek gorljivo je radio na uvođenju materinskog jezika i u visokoškolsku nastavu. Uskoro mu je odobreno da može besplatno predavati ''materinji jezik'' kao neobvezatan predmet za one slušače Akademije koji to žele. Njegovo uvodno predavanje iz 1832. smatra se i početkom uporabe hrvatskog jezika na najvišem učilištu u Hrvatskoj.