Podijeljene reakcije na Žižekovu 'Antigonu'

Dugoočekivana ‘Antigona’, koju je poznati filozof i u Zagrebu rado viđen gost Slavoj Žižek napisao za zagrebački HNK u subotu je, napokon, praizvedena – uz podijeljene reakcije.

Predstavu je kao filozofski i politički eksperiment postavila njemačka redateljica Angela Richter, no nakon izvedbe otvoreno je pitanje je li to kazališna predstava ili filozofska rasprava.

'Antigona' u Hrvatskom narodnom kazalištu je oboje, istodobno. I nakon predstave ostaje puno više pitanja nego odgovora.

Evo dojmova premijerne publike: Ja mislim da je to u svakom slučaju vrlo interesantna predstava, koja će izazvati puno dijaloga i puno razgovora. I mislim da je dobro da je napravljena, vizualno je fascinantna, smatra filmaš Nenad Puhovski.

- Meni se ipak puno više sviđa klasični teatar, daje neke odgovore, a ovdje je prepušteno nama da odgovorimo, a kad je prepušteno nama, kad nam kazalište, kad nam umjetnost ne da odgovore, a tko će nam dat odgovore, pita se, pak, sociolog Dražen Lalić.
Jer, tko su Kreont i Antigona danas?

- Ona je uvijek intrigantan lik koji postavlja pitanja od fanatizma, do neposluha, do toga je li ona stvarno borac za slobodu ili je borac za vlastite interese, odgovara Iva Mihalić koja nastupa u naslovnoj ulozi.

- Nije bilo teško pronaći inspiraciju za mog Kreonta. Mislim da Kreont danas vlada u čitavom svijetu, smatra, pak, glumca Mislava Čavajde.

Sam autor Slavoj Žižek Antigonu ne vidi kao neki visoko moralni uzor: Ona predstavlja nešto što je, kao što su svi veliki moralni činovi, u sebi duboko problematično. Ja nisam želio rasvijetliti ljude i otežati im život, poručuje Žižek.

Lebdeća kocka središte je scenografije i sugerira nam da se svaka životna priča može zbiti na bezbroj načina, kako nas na početku predstave upozorava zborovođa.

- Žižekov zborovođa je predstavnik jedne heterogene mase ljudi i on je zapravo medijator između vlasti i naroda. Radi to na jedan vrlo licemjeran i suptilan način, napominje Barbara Vicković koja tumači ulogu zborovođe.

Predstava je ispresijecana videoprojekcijom komentara Slavoja Žižeka, što je pomalo i zbunilo gledatelje.

- Bilo bi mi čudno da nisu zbunjeni, to bi me već uznemirilo u stvari, jer mi smo probali napraviti komad koji je na neki način isto postavlja pitanja i ne daje lagane odgovore, objašnjava redateljica Angela Richter.

Odgovora, posebno onih lakih, nema - ni u kazalištu ni u životu. Publika je rekla svoje, kazališni kritičari naoštrili pera, čini se da će ovdje biti puno posla - jer da bi se razumjela ova 'Antigona' potrebno je i povijesno i filozofsko znanje.

Kazališni kritičar Igor Ružić odmah nakon premijere za Vijesti iz kulture iznio je svoje mišljenje, bez jezičnih bravura kojih se svi dosjetimo jutro poslije: - Meni se čini kao da je to, kako se to kaže, franšiza Filozofskog teatra. E pa sad, ne možete baš svaki mjesec dovodit Žižeka, i onda staviti Žižeka u predstavu, natjerati ga da napiše tekst o nečemu što bi kao svi trebali znati i nešto što bi nam možda svima moglo pasti na pamet kad čitamo Antigonu, komentira Ružić.

- Nije slučajno da su neki domaći pisci napisali Kreontovu Antigonu zato što je Kreont nešto važniji lik od Antigone, tu su stvari jasne. Ovako imate svaki mjesec Žižeka, pa tko hoće gledat Žižeka i tko je oduševljen Žižekom, taj može doći svaki mjesec na predstavu. I to je ja dobar produkcijski potez HNK-a zaključuje kazališni kritičar Igor Ružić.

Pogledajte reportažu Vijesti iz kulture: