11. studenog 1821. - Rođen Fjodor Mihailovič Dostojevski

Iako kockar, hipohondar, ljubitelj čašice, ruski književnik Fjodor Mihajlovič Dostojevski neosporno je velik talent. Majstorski je ulazio u ljudsku podsvijest, opisivao tmurnu atmosferu velegrada, ljudsku tjeskobu i egzistencijalnu osamljenost modernog čovjeka.

Dostojevski
je rođen 11. studenog 1821. u Moskvi u obitelji mrzovoljnog i siromašnog vojnog liječnika plemićkog podrijetla, te nježne i pobožne matere. Iako mu je strast bila književnost, poslali su ga u Sankt Peterburg u školu za vojnog inženjera. Kao član socijalističko utopističkog kružoka, uhićen je te kao urotnik osuđen na smrt. Kazna je u posljednji čas zamijenjena robovanjem u Sibiru. „To je bi pakao, najniža rupa i izvanjska tama“, opisao je zatvorske dane. O tom dobu govore i Zapisi iz mrtvog doma.

Iz Sibira se vratio promijenjen. Revolucionarnih ideja nije se samo odrekao, već ih je i osuđivao. Posvetio se vjeri obuzet mističnom idejom o ruskom bratstvu i zajedništvu nasuprot buržoaskog duha i svakog odnarođivanja društva. Vratio se i s epileptičnim napadajima, koji su ga uz siromaštvo pratili do kraja života.

Dostojevski je nastavio pisati s novim spoznajama. Kod njega dom ne postoji, a ubojstvo je središnji čin svih njegovih velikih romana. Zločin i kazna pravi je krimić i prvi veliki moderni roman. (Likovi su mu, kao i sam autor, ekstremni i morbidno osjetljivi.) Junaci su uvijek u izrazito teškim psihičkim situacijama, na rubu samoubojstva.

Dostojevski naime smatra, da u takvim graničnim situacijama čovjek spoznaje bolje nego u svakidašnjem životu. Suprotno uvriježenom mišljenju, Dostojevski je bio društvena osoba, volio je kazalište restorane, pijanke te posebno rulet. Zbog kocke bi sve što je zaradio i izgubio. Uz Tolstoja Fjodor Mihajlovič Dostojevski  glavni je predstavnik ruskog realizma te preteča modernog psihološkog romana struje svijesti, egzistencijalizma i ekspresionizma.