‘Refleksije Bauhausa’ u Klovićevim dvorima

Zagrebačka Akademija primijenjenih umjetnosti kratko je djelovala, samo šest godina. Međutim, njezin je rad, a osobito studenti koji su je pohađali, dalekosežno utjecao na umjetničke dosege budućih desetljeća.

Upravo tome je posvećena izložba u Klovićevim dvorima, ‘Refleksije Bauhausa- Akademija primijenjenih umjetnosti u Zagrebu 1949. do 1955.’

Tajj je projekt svojevrsni hommage 100. obljetnici osnivanja slavne Škole za arhitekturu i primijenjenu umjetnost Bauhaus i osobito njezinim dalekosežnim odjecima u modelu edukacije i programu Akademije primijenjenih umjetnosti - koja je, uz to, i djelovala upravo u prostorima na Jezuitskom trgu gdje je dana galerija Klovićevi dvori.

I u svojem kratkom trajanju iznjedrila slavna imena hrvatske umjetničke scene-uz ostale, Lipovca, Petlevskog, Jagodu Bujić, Lončarića, Boureka, Jakića, Planinšeka...

Dvadeset je umjetnika zastupljenih s 200-njak djela. Tu su slike, skulpture, crteži, grafike, scenografske i kostimografske ilustracije, plakati, fotografije, animirani filmovi te predmeti primijenjene umjetnosti i dizajna koji sintetiziraju umjetnost, obrt i industriju kao odjek bauhausovskih ideja.

- Meni se čini da je rezultat proširenje iskustava i vraćanje umjetnosti u život. To je bio i program. Mnogi od njih realizirali su se upravo u slikarstvu, ali mnogi od njih u kazalištu, crtanom filmu, opremi knjiga ili dizajnu, napominje autor izložbe akademik Tonko Maroević.

Izložba u Klovićevim dvorima progovara o podrijetlu specifičnosti umjetničkih izražaja autora koji su nedvojbeno obilježili drugu polovinu 20. stoljeća umjetničkoga djelovanja na našim prostorima.