Što čitati? – roman o robotima plišanim igračkama ili Krležinoj krizi

Književna kritičarka Jagna Pogačnik ovaj tjedan preporučuje knjige 'Sezona kentukija' Samante Schweblin te 'Molba' Ninoslava Krženjaka.

Samanta Schweblin: 'Sezona kentukija', Fraktura

Argentinska spisateljica rođena je u Buenos Airesu, živjela u Meksiku, Italiji, Kini i Njemačkoj, a trenutačno živi i radi u Berlinu. Debitirala je godine 2002. zbirkom kratkih priča, nakon što se etablirala kao vodeći glas kratkopričaške književne scene španjolskog govornog područja, oduševila je čitatelje i kritičare diljem svijeta romanom, halucinantnim trilerom 'Nit koja nas veže' (2014., nominiran za Man Booker), koji joj je priskrbio hvalospjeve publike i kritike te osvojio niz nagrada.

Roman je preveden na 25 jezika svijeta, a vodeća američka produkcijska kuća otkupila je prava na filmsku ekranizaciju. Britanski časopis 'Granta' svrstao ju je među 22 najbolja pisca španjolskoga govornog područja mlađa od 35 godina.

‘Sezona kentukija’ je originalan roman: napet i jezovit triler koji razotkriva uznemirujuću stranu novih tehnologija, uznemirujuć, inteligentan i zabavan.

Kentukiji su roboti koji izgledaju kao plišane igračke, s kamerama umjesto očiju, pomoću kojih se uspostavljaju veze s nekime na drugom kraju svijeta i ta je veza zauvijek, ne može je se prekinuti i ponovo uspostaviti. Već sada su posvuda, u domovima Vancouvera i Zagreba, Hong Konga i Tel Aviva, Barcelone i pružaju pristup u privatnost tuđih života u mreži 20 gradova.

Svaki kentuki spaja dvije osobe – onoga tko posjeduje kentukija i onoga tko ima karticu sa šifrom, daljinski pristup životu nekoga drugog.  Među neznancima se odvijaju pustolovine, neočekivane ljubavi i užasi. Velika je mreža likova svih generacija i društvenog statusa, a propituje se moral, odluke, i prije svega – komunikaciju.

Svijet je supertehnološki, ali u biti romana je potreba za komunikacijom ljudi, dijagnoza samoće i potrebe za bliskošću, uspostavljanjem prijateljstva, ljubavi, izdaje, nasilje, mržnja, spašavanje...

Priča počinje s tri djevojčice i njihovim tajnama pred kentukijem. Propituju se granice voajerizma, intimnosti, žudnje i (ne)povjerenja prema drugima. Strah kod čitatelja izaziva spoznaja da to nije znanstvena fantastika nego sadašnjost.

Jedan od najuvjerljivijih i najfantastičnijih romana koje ste ikada čitali – brzog ritma i kompaktne priče. Zapanjujući je to prikaz suvremenoga voajerizma, koji propituje tamnu stranu tehnologije.

Ninoslav Krženjak: 'Molba', Jesenski i Turk

Prva je to knjiga Ninoslava Krženjaka, kroatista i knjižničara, koji se bavi i likovnom umjetnošću. Radi se o romanu o Miroslavu Krleži. U njemu autor prikazuje jednu epizodu iz Krležina života - trenutak egzistencijalne i stvaralačke krize, u kojem Krleža pokušava pronaći posao u Kraljevskom jezičnom zavodu, no za to nema nikakve kompetencije.

Već u prvoj rečenici romana 'Osmijeh se počeo nazirati kada je M izašao na ulicu iz svog unajmljenog stana.' osjećaju se jasne konotacije 'Povratka Filipa Latinovicza'. Kad čitate taj roman čini se kao da je Krleža napisao jednu malu priču o dijelu svoga života. Autor dobro odlazi u sve one digresije, duge rečenice i Krležinu sintaksu.

Roman se čita kao dodatak onome što je napisao Krleža jer je autor prilično dobro ušao u Krležin stil pripovijedanja i napisao dobar kratki roman.

Pogledajte gostovanje Jagne Pogačnik u emsiji Dobro jutro, Hrvatska: