"Meni je Velebit ili ne bit," odlazak legende...

Vladimir Prpić Prpa, jedna od legendi Velebita, čiji su dom u Baškim Oštarijima pohodili mnogobrojni planinari i ostali hodočasnici opjevanim Velebitom, u petak je, na blagdan Svih Svetih, nađen mrtav u šumi. Dobrog duha Velebita našli su pripadnici HGSS-a tijekom potrage. 

Vladimir Prpić Prpa, čovjek je koji je Velebit "znao u dušu". Čini se da je umro onako kako je i govorio: "Kad osjetim da je kraj, otići ću u šumu i umrijeti." 

Pomagao je mnogima svojim djelima, prenošenjem znanja, a i knjigom i poskocima, njegovim gotovo pa kućnim ljubimcima, koji su ga ugrizli desetak puta. 

U njoj je napisao, između ostaloga: "... dugo sam živio u gradu u kojem osim betonskog sivila ničeg nije bilo. Duša prirodnjaka nije mi dala mira i sve sam češće razmišljao o zelenoj dolini moga sela, o nečem izgubljenom u suhom lišću bukove šume. Vratio sam se na one iste šarene livade i škrapare da se pomirim i da se ispričam onim nedužnim i meni dragim stvorenjima. Vratio sam se da se poklonim i poskoku i vuku i svakoj biljčici, i da skinem sa sebe bar dio krivice koju sam u neznanju učinio prema njima. Taj čudesan svijet zmija postao je i dio mog svijeta..."

Njegov dom u Baškim Oštarijama bio je otvoren za svakoga, od kojih su se mnogi - baš zbog njega i njegove dobrote - učlanjivali u Hrvatsko planinarsko društvo "Prpa".

Živeći na Velebitu i ljeti i zimi, često naizgled kao pustinjak, nekima je djelovalo da prkosi majci prirodi, a zapravo je s njom surađivao - čini se - na obostrano zadovoljstvo. 

Njegov dobri duh Velebita živjet će u mislima mnogih planinara. I ne samo njih...

Kako je živio - može se vidjeti, između ostaloga, i kroz povremene televizijske priloge o njemu.






Mali dio njegovog znanja o Velebitu mogao se spoznati i u epizodi "Divlji ljepotan", nagrađivanog putopisnog HRT-ovog serijala "Skitancije ili Neotkrivena Hrvatska", a i u dokumentarnom filmu "Čovjek, planina, cesta, zmija", koji se može vidjeti na HRTi medijskoj platformi.