18. studenog 1664. - Poginuo Nikola Zrinski

Jedna od najtragičnijih smrti u hrvatskoj povijesti dogodila se na današnji dan 1664., a snašla je hrvatskog bana Nikolu VII. Zrinskog.

On se toga kobnog jutra uputio prema Kuršanečkom lugu na Dravi u blizini Čakovca, ne sluteći da će ga do kraja dana u 44. godini ubiti vepar. No, postoje sumnje da je bila riječ o ubojstvu koje je naručio bečki dvor. Naime, Nikola je potjecao iz bogate i utjecajne obitelji koja je stoljećima imala ključnu ulogu u hrvatskom kraljevstvu prema Mađarima i Habsburgovcima pa ne začuđuje da su unatoč lojalnosti Zrinskih obiteljski interesi često bili u suprotnosti s vladarskima.

Tako se Nikola zajedno s bratom Petrom i ugarskim plemićima, pobunio protiv odluke kralja Leopolda da nakon pobjede kod Monoštora, Vašvarskim mirom da poraženim Turcima više nego što je bilo potrebno, uključujući neke oslobođene hrvatske i ugarske posjede. Zbog toga je plemstvo ustalo protiv centralističkih težnji bečkog dvora u poznatoj zrinsko-frankopanskoj uroti.

No, Nikola Zrinski ugled i moć nije stekao samo kao junak u borbi protiv Turaka i nasljednik obitelji Zrinski nego i obrazovanjem, za koje su se nakon smrti njegova oca brinule mnoge znamenite osobe poput protonotara Stjepana Patačića i zagrebačkog biskupa Petra Domitrovića.

Nikolino široko obrazovanje nije se očitovalo samo u politici nego i u književnom radu. Ostao je najpoznatiji kao autor djela Sirena Jadranskoga mora koje je s mađarskog na hrvatski preveo njegov brat Petar. Mađarski pjesnik, ali, kako je i sam rekao - Hrvat prije svega, autor je i prvog epa na mađarskom jeziku - Propast Sigeta, koji se smatra vrhuncem mađarske barokne književnosti.