Amorella – posveta jednoj ljubavi, ali i baštini Brodosplita

U Tehničkom muzeju 'Nikola Tesla' u Zagrebu gostuje splitska izložba fotografkinje Duške Boban i novinara - istraživača Nikole Bajte ‘Amorella - ploveći grad’. Posvećena je baštini splitskog brodogradilišta Brodosplit.

Amorella, Isabella, Gabriella, Mariella - to nisu ženski likovi iz sapunica, no priča jest ljubavna. Riječ je o kruzerskim trajektima izgrađenim u Brodosplitu za finskog naručitelja Gunnara Eklunda. Prema njegovoj zamisli. imena njegovih brodova sva su završavala na -ella u čast njegove voljene supruge Ellen.

Gunnar je umro 2009. a njegova supruga dvije godine poslije, oboje u dubokoj starosti. Ali njihovi ljubljeni brodovi i danas plove na linijama na Baltičkom moru. Svi oni plod su hrvatskog inženjerskog znanja, vještine hrvatskih majstora i ponos splitske i hrvatske brodogradnje.

- I sve je to postojalo na fakultetima, brodogradilištima, institutima. Jedan sustav i svijet znanja koji nažalost zadnjih godina ovim padom brodogradnje kojim svjedočimo, iseljava, priča novinar–istraživač Nikola Bajto.

Amorellu i njezine sestre novinar Nikola Bajto i umjetnica - fotografkinja Duška Boban iz Splita potražili su u muzeju Brodosplita, koji nikada nije otvoren za javnost, ali koji čuva makete gotovo svih brodova izgrađenih u ovome brodogradilištu.

Od 70-ak sačuvanih, Duška je fotografirala 33, a Nikola istražio njihovu sudbinu: U ovom istraživanju nismo išli na to kako su se brodovi gradili, pa su se isporučili, pa gotovo. Nego suprotno, od trenutka isporuke gledali smo što se s njima događalo. Takav pristup nam otkriva; kome su ti brodovi služili, za kakav svijet su građeni, kakve su bile njihove sudbine, plovidbe. Kako onaj rad koji je odrađen u Splitu, isporučen svijetu, kako u tom svijetu živi, napominje Bajto.

Više od morskih havarija sudbine su im odredile velike svjetske sile, ratovi, države i državnici. Kroz njihov ‘život’ možemo pratiti svjetsku povijest 20. stoljeća.

No vratimo se Amorelli: ona danas mirno plovi Baltičkim morem, režući već tri desetljeća valove i led između Švedske i Finske. Pristajući na Ålandskim otocima, todnom mjestu Gunnara Eklunda, posredno pomaže otočnoj ekonomiji, a brodske bescarinske trgovine raj su za putnike. Fotografije koje je na Amorelli snimila Duška Boban poetična su posveta brodu, ali i hrvatskoj brodogradnji u nestajanju.

Dio je to zagovaračke politike da se napuštena zgrada Dalmacijavina u splitskoj luci, koja je zaštićeno kulturno dobro, uredi u Muzej mora.

- Vjerujem da bi one do tog trenutka kad ćemo imati izložene prave makete u nekim drugim muzejima mogle i mirno ostati u nekom muzeju, Tehničkom ili Pomorskom. Možda zvuči neskromno, ali to se ne odnosi na mene koliko na pitanje memorije grada i identiteta građana, upozorava autorica izložbe Duška Boban.

Autori izložbe priželjkuju, zagovaraju, a građani Splita i okolice, njih 2000 i danas živi od rada u brodogradilištu. Izložba je do sada privukla veliku pozornost javnosti u Splitu i Zagrebu u kojem se pripremaju i popratni događaji, kao što je posjet Brodarskom institutu 23. studenog.

- Lordan Zafranović je snimio film o njezinoj gradnji. Kasnije su Tena Perišin i Šime Strikoman snimili televizijsku emisiju o plovidbi. To su također popratni programi koje ćemo imati, prikazivanje tih filmova za vrijeme trajanja izložbe, najavljuje ravnateljica Tehničkog muzeja 'Nikola Tesla' Markita Franulić.

Ima li umjetnost dovoljno snage da promijeni svijet? Može li Amorella - ploveći grad - pokrenuti Split - nasukani grad? Hoće li on prihvatiti i zagrliti svoju brodograditeljsku baštinu?

Izložbu u Zagrebu možete razgledati do 15. siječnja sljedeće godine.