Sokolarenje drevna tradicija

Hrvatska je u posljednjih dvadesetak godina uspjela obnoviti drevnu tradiciju sokolarenja. Danas je to za 200- tinjak ljubitelja ovih ptica isključivo hobi. A nekada je to bio statusni simbol. Primjerice u srednjemu vijeku, ako si nešto značio u tadašnjem društvu, morao si imati svog sokola.

Stari grad Dubovac u Karlovcu na trenutak se vratio stotinama godina unatrag. No, sokolarstvo je u stvari puno starije od ove gradine. Na naše prostore donijeli su ga Iliri i Kelti, a u srednjemu vijeku bilo je statusni simbol.

- Bilo je vrlo jasno propisano - kraljevi su lovili s orlovima, visoko plemstvo sa sokolima, slobodnjaci su lovili s jastrebovima ili kako ga u Engleskoj zovu "cooks hawk" ili kuharov jastreb zato što je pribavljao fazane i zečeve za hranu, rekao je Viktor Šegrt, sokolar.

Danas lovci imaju puno sofisticiraniju opremu od ovih ptica, no sokolarstvo je i dalje ostalo jedan od načina lova.

- To je tradicionalan način lova na prirodnu divljač u prirodnom okruženju, broj ulova je zanemariv i nema negativnog utjecaja ni na okoliš niti na divljač niti je moguća ugrozba ljudi, naglasio je Šegrt.

A za lov sokolove i jastrebove treba trenirati. Max sa svojim, kaže, vježba već 6 mjeseci na "piliće".

No, sokolarstvo je tvrde - najmanje lov. Današnji sokolari i sokolarice o ovim se pticama brinu iz ljubavi. Jer ovaj hobi zahtijeva dosta novca i vremena.
Problema, vjeruju, neće biti ni s nominacijom koju s Ministarstvom kulture pripremaju za UNESCO. Naime, sokolarstvo je od 2010. hrvatska nematerijalna kulturna baština. Ukoliko je i UNESCO prepozna kao takvu, nadaju se, postat će uskoro i svjetska.