Le Corbusier i hrvatska arhitektura

Izgled grada ovisi o njegovim arhitektima. Tako bi barem trebalo biti, ali u doba kad se urbanistički planovi nerijetko donose gotovo bez dogovora sa strukom, dobro se prisjetiti vremena u kojima se, unatoč stručnim polemikama, izgrađivao moderni Zagreb.

Izložba u Hrvatskom muzeju arhitekture podsjetila nas je na jednog velikana i njegov utjecaj na hrvatsku arhitekturu: Vitićeva Kockica, Galićeva stambena zgrada u Vukovarskoj 35, Iblerova vila Bauer - samo su neki od zagrebačkih simbola na čiji je izgled utjecao slavni Le Corbusier. Bio je jedan od prvih arhitekata koje nazivamo starchitecti i jedan od najutjecajnijih mislilaca 20. stoljeća.

Koncepti koje iznosi u ‘Pet točaka moderne arhitekture’ - poput slobodnog tlocrta i pročelja te maksimalnog ostakljenja - globalno su prisutni i danas.

- Le Corbusier je imao jednu nevjerojatnu sposobnost i mogućnost sinteze. Tako da, sve te elemente koji tada postoje u širem arhitektonskom diskursu između dva svjetska rata, on vrlo efikasno sintetizira i te ideje jako efikasno promovira, napominje koautorica izložbe Tamara Bjažić Klarin.

Le Corbusierove ideje u bivšu su Jugoslaviju stigle zahvaljujući brojnim publikacijama, važnim izložbama i njegovim suradnicima. Među njima su bila i trojica hrvatskih arhitekata.

- Prvi je bio Zvonimir Kavurić, koji radi na poznatom projektu Palače Lige naroda u Ženevi, drugi, koji je radio kod njega čak tri godine, bio je Ernest Weissmann i treći u tom nizu je bio Juraj Neidhardt, podsjeća Tamara Bjažić Klarin.

Koautorica izložbe Borka Bobovec ističe da se u Hrvatskom muzeju arhitekture čuva izuzetno velik broj vrijednih nacrta koji pokazuju na koji način su hrvatski arhitekti, koji su školovani u inozemstvu prije Drugog svjetskog rata, a djelovali nakon Drugog svjetskog rata, razvijali potpuno autohtonu i drugačiju arhitekturu, koja je danas primjer u svjetskim razmjerima.

To nije bila arhitektura istoka ni zapada, nego praksa temeljena na modernizmu, uvezana s lokalnim elementima. O kakvoj je kombinaciji riječ, pogledajte na zagrebačkim ulicama i u Hrvatskom muzeju arhitekture sve do 15. siječnja.