Kako uspješno dijabetes držati pod kontrolom

Bolest koja je najviše povezana s prehranom zasigurno je dijabetes. Mnogima je asocijacija na ovo tihog ubojicu upravo šećer, kao i jako striktna dijeta te neizostavne injekcije inzulina. No promjenom stila života ta se bolest vrlo uspješno može držati pod kontrolom, što zna i naša sugovornica kojoj je dijabetes tipa 1 dijagnosticiran prije 7 godina.

- I sjećam se da sam tada bila baš jako iznenađena iii da mi je zapravo u svemu tome opet pomogao najviše pas, koji je bez obzira na te moje sada nekakve nove situacije on zahtijevao ponovno istu rutinu, znači i šetnje i hranjenje i sve ostalo je bilo normalno i ja sam shvatila da ja i dalje živim jedan normalan život, priča Iva Štefančić.

Iva je tada odlučila uzeti stvari u svoje ruke. Krenula je sama istraživati o dijabetesu, počevši od prehrane, jer tu je, čini se, za dijabetičare najviše ograničenja. U konzultaciji s nutricionistima pokazalo se da su činjenice nešto drugačije.

- Shvatila sam da se tu otvara cijeli jedan svijet jer ja nemam nikakve zabrane, što se tiče prehrane,  ali znam koja namirnica je bogatija vlaknima, koja ima dobre masnoće, koja ima one koje će možda oštetiti krvne žile, što je to, što znači riječ rafinirano, što je nerafinirano, što znači hladno prešano, što znači transmasti iliti homogenizirane biljne masti čije se zapravo riječi spominju u onim sitnim slovima na deklaracijama nisu dobre za nikoga, kaže Iva.

Formula zdrave dijabetičke prehrane, zapravo nije tajna. Sve ono što se preporučuje jesti svima kako bi sačuvali zdravlje, preporučuje se i dijabetičarima.

- Dakle, možete vidjeti da ne govorim o dijeti, jer dijeta podrazumijeva nešto kratkoročno, a mi zapravo želimo utjecati na osobe da to bude nekakav zdravi način života i da ta prehrana, koja je modificirana, koja je prilagođena je zapravo zdrava prehrana, objašnjava dipl. med. sr. Rosana Svetić Čišić, stručni menadžer.

- Dijabetički model prehrane znači rasporediti ugljikohidrate tijekom dana, paziti na unos šećera, pri čemu se manje trebamo bojati prirodnih šećera, naći voća, slastica, kolača, keksa, posebno zaslađenih sokova više, kaže nutricionist Branimir Dolibašić

- Znači dati prednost škrobastim izvorima-krumpir, posebno kuhani krumpir, pomfrit ne računamo u to, tjestenina, kuhana heljdina kaša, slične proizvode od žitarica, nezašećereni su izvori, zapravo, iz kojih naše tijelo zapravo crpi potrebni šećer, dodaje.

Osim unosa šećera, odnosno ugljikohidrata, treba paziti i na unos masti, pa se osobama oboljelima od dijabetesa preporučuje maslinovo ulje umjesto maslaca ili svinjske masti. Zapravo je i jedno i drugo dozvoljeno, ali u umjerenim količinama.

- Ako mi govorimo o kalorijskoj vrijednosti šećera, 1 gram šećera ima kalorijsku vrijednost 4 kilokalorije, 1 gram masti ima kalorijsku vrijednost 9 kilokalorija. Onda nam je jasno, zapravo, ako unosimo preveliku količinu masti da će to rezultirati povećanom tjelesnom težinom, ističe Svetić Čišić.

- Dajte prednost ribi, uvedite je dva puta, tri puta tjedno, a manje jedite masnih vrsta mesa i suhomesnatih proizvoda u kojima nemate omega 3, imate krutu, zasićenu, tvrdu mast, koja osim ako ne radite u rudniku ili neki drugi težak fizički rad nemate je prilike u gradskom, sjedilačkom načinu života gdje potrošiti, objašnjava Dolibašić.

Ključ dijabetičke, i svake druge zdrave prehrane, u umjerenosti je te pravilnom i kontroliranom unosu kalorija. Jer, iako je voće zdrav i prirodan izvor šećera, i ono ima svoju kalorijsku vrijednost.

- To ne znači da ako mi sad kažemo, preporučimo ljudima: jedite jabuke; da ta količina kol pojedenih jabuka može biti kila na dan. Dakle, međuobrok je jedna jabuka veličine 100 grama, kaže Svetić Čišić.

Svaki čovjek je jedinstven, što vrijedi i za naša tijela i potrebe. Bilo da je riječ o dijabetičaru ili osobi koja se bori s viškom kilograma ili pak zdravoj osobi- nema univerzalne dijete i načina vježbanja, i pojedinac je dužan pronaći vlastiti recept za zdravlje.