"Hrvatska povijest iz godine u godinu" - malo drugačija knjiga o povijesti

Nedavno je u Zagrebu predstavljena knjiga prof. Hrvoja Kekeza - Hrvatska povijest iz godine u godinu. Uz mnogo ilustracija i natuknica kratko i jezgrovito prikazana je povijest naše zemlje od ranog srednjeg vijeka do 2018. godine. Osim političkih, u knjizi se mogu naći i mnogi podaci iz gospodarskog, kulturnog i sportskog područja, što ju čini drugačijom i interesantnijom od nekih drugih povijesnih knjiga.

Da povijest nisu samo šture informacije o ratovima i bitkama te manje ili više uspješnim vojskovođama i ratnicima - uvjerili smo se listajući nedavno objavljenu knjigu prof. Hrvoja Kekeza - Hrvatska povijest iz godine u godinu. Uz bogate ilustracije, na kratak i jezgrovit način iznio je povijest naše domovine od ranog srednjeg vijeka do prošle godine, kada su naši Vatreni postali viceprvaci svijeta u nogometu.

- Nastojao sam naći dobar balans između političkih događaja, onih koji su najčešće zastupljeni u ovakvim knjigama i nekakvih društvenim društvenim, znanstvenim vijestima i znanostima. Sve je to kratka forma, kratke informacije, nadam se bliske i razumljive čitateljima. S jedne strane mi smo željeli da ova knjiga ne bude politička događajnica, politička kronologija nego da se unutar korica nađu materijali i tekstovi, dakle vijesti koje se odnose na društveni, kulturni pa i gospodarski život od 19. poglavito 20. st. i sportski život. Tako da smo i sportske rezultate neke stavili - objašnjava prof. dr. Hrvoje Kekez.

- Trudili smo se da imamo podjednako zastupljena sva povijesna razdoblja. Poglavlja u knjizi su nam već unaprije zadana od nekakve klasične podjele na rani, razvijeni i kasni srednji vijek, radni novi vijek, dugo 19. st. kratko 20. i suvremeno doba. To su nekakve odrednice koje je povijest zadala. Nekako smo se trudili tu napraviti ravnotežu koja bi svima čitateljima iljubiteljima raznih dijelova povijesti bila zanimljiva - dodaje Vid Jakša Opačić, urednik u Mozaik knjizi.

Bavi se prof. Kekez u knjizi i diskutabilnim pitanjima poput doseljenja i podrijetla Hrvata te o tome počinje li hrvatski grb crvenim ili bijelim poljem. Objašnjava od Cetingradske isprave koju je donio Hrvatski sabor 1527 g. prema kojoj Habsburgovci postaju vladari Hrvatske, a ona dobiva pečat kraljevstva s hrvatskim grbom.

- Na tom grbu nema klasičnih 5x5 polja nego 8x8 polja. Kako je to pečat u vosku, nema boje ali se može raspravljati da li je prvo polje udubljeno ili izdubljeno, dakle da li je tamnije ili svjetlije. Uvijek se smatralo da je prvo polje bilo crveno na toj cetingradskoj ispravi no kada se pogleda cijeli pečat onda se vidi natpis koji ide oko pečata koji govori da je riječ o sigiliji regni kroacija, dakle kraljevskom pečatu Hrvatske koji je zrcalno krivo okrenut. Sad se tu razvija razmišljanje da je cijeli pečat krivo okrenut a zašto, e to ću pustiti čitateljima da pročitaju - poručuje profesor Kekez.

Knjiga Hrvatska povijest iz godine u godinu produkt je akumuliranog znanja ovog znanstvenika i sveučilišnog profesora, a pripremana je godinama.

- Zadatak povjesničara je proći dosta toga, prikupiti sve te odatke pa onda izlučiti ono bitno od nebitnog za narativ koji se želi predstaviti, prikazati i u ovoj konkretnoj knjizi napisati. Dok se za raniji srednji vijek zbog manjka informacija je bilo lakše odabrati što će ući. Kako vrijeme teče dolazimo do suvremenijeg razdoblja, dakle rani, novi vijek, 20. st. to je sve teže i teže bilo - kaže profesor Kekez.

- Ključno je bilo ne izostaviti nešto što smatramo da je prijelomno, da može biti sastavni dio ovako jedne velike kronologije ali i naći jedan balans između raznih sadržaja. Npr. primjetno je da u 2. polovici 20. st. uvelike u knjigu ulaze sadržaji sportske povijesti ali oni su dio naše svakodnevnice bili i dan danas jesu. Veliki sportski uspjesi koje smo imali uz gospodarske. Tu smo morali usuglasiti što sve ulazi a što ne - naglašava Jakša Opačić.

Hrvoje Kekez profesor je povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Usavršavao se na sveučilištima u Ujedninjenm Kraljevstvu i Americi. Autor je 40-ak znanstvenih radova i više od 10-ak knjiga - Tajanstvena Hrvatska, Nepoznata Hrvatska, Velikani Hrvatske prošlosti, Knjiga u kojoj analizira grbove gradova u našoj zemlji. Ističe da voli to što radi. Piše pitko i čitljivo za velik broj čitatelja do kojih će, vjeruje, doći i ova knjiga.