Što čitati? - preporuka Jagne Pogačnik

Elif Shafak - 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu, Hena com

Elif Shafak turska je spisateljica rođena u Strasbourgu, u Francuskoj. Nagrađivana je i jedna od najčitanijih turskih autorica. Njene su knjige prevedene na više od dvadeset i pet jezika. Piše na turskom i engleskom. Predaje na sveučilištima, piše za mnogobrojne dnevne i mjesečne novine širom svijeta.

Roman je bio u užem izboru prestižne nagrade 'Booker 2019', šesti roman ove autorice preveden na hrvatski. Inspiraciju za djelo autorica je crpila u medicinskim studijama koje pokazuju da ljudski mozak ponekad radi još nekoliko minuta nakon prestanka rada srca i službene smrti. Shafak je zanimalo što se događa u tome periodu, o čemu netom umrla osoba 'razmišlja'.

Protagonistica ovoga romana, Leila Tekila, prostitutka, brutalno je ubijena i bačena u kontejner i iz minute u minutu prisjeća se dijelova svojega prerano zaustavljenog života. Iz isječaka njezinih sjećanja slaže se priča od njezina djetinjstva do smrti, a osnovni narativ upotpunjuju priče Leilinih prijatelja, mahom ljudi koji su, kao i ona, na društvenoj margini.

Leilina će nas sjećanja odvesti četrdesetak godina u prošlost te nas postepeno privoditi završnom činu, onome u kojem nevina žena, samo zbog svojih životnih izbora, biva kažnjena. Leila je odrasla u malom turskom selu u neobičnoj obitelji; otac je živio s dvije žene od kojih jedna nije mogla imati djecu, obiteljsko nasilje, prikrivanje, odbacivanje i zanemarivanje vlastitog djeteta.

Bijegom u Istanbul počinje se baviti prostitucijom, no u Istanbulu je pronašla novu obitelj, prijatelje, autsajdere s kojima je stvorila malu disfunkcionalnu obitelj. Ti ljudi poznaju dva lica Istanbula - ono lijepo, koje pokazuje svu njegovu raskoš: boje, mirise, zvukove života po ulicama, ali i ono mračno, koje otkriva svu okrutnost velikoga grada: prljavštinu, bijedu, strah i kriminal.

Elif je najsnažnija upravo kad pripovijeda o Istanbulu. U prvom dijelu upoznajemo Leilu i njezine prijatelje te načine na koji su njihove sudbine isprepletene, kao i dijelove koji pripovijedaju o Turskoj, običajima, kulturi. Drugi je dio dokaz snage prijateljstva, a treći je zaključak svega.

Kao i sva djela Elif Shafak, i ovaj je roman natopljen sveopćom empatijom, nježnošću i razumijevanjem za one koji su odbačeni, ranjeni i istisnuti iz društva. Roman koji daje glas nevidljivima, nedodirljivima, zlostavljanima i oštećenima. O svojem pisanju Shafak ističe:

- Cijeli svoj život branim prava žena, prava manjina, demokraciju i slobodu govora. U svojim knjigama nastojim dati glas onima koji glasa nemaju.

Ovaj je roman i oda prijateljstvu, priča o marginama društva, feministički pogled na život iz perspektive žene u društvu u kojem dominiraju muškarci.

Ena Katarina Haler - Nadohvat, VBZ

Ena Katarina Haler mlada je autorica, rođena 1996. u Osijeku, studentica arhitekture. Priča romana je povijesna, smještena u razdoblje četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, obilježena je i ratnim te poslijeratnim zbivanjima. Priča je to jedne žene, koja unutar dokumentarističkog okvira ispisuje svoja sjećanja na djetinjstvo i odrastanje - ženski glas pripovijeda o kontroverznim zbivanjima naše novije povijesti. Osobna tragedija, tragedija jedne obitelji i tragedija mjesta koje nestaje u ratu, univerzalna priča o dobru i zlu u realističkom ključu i s čestim lirskim momentima.

Čitamo o seoskom životu Banovine, mjestu Zrin, toponim u povijesti poznat kao sjedište plemića Šubića Zrinskih.

Ena Katarina Haler ratnu traumu više generacija ispisuje bez politizacije, patetike i tekstualnih viškova.

Opsegom i temom velik je to roman o ratu i zlu te vrlo osobna pripovijest.