Hrvatska je tako lijepa, a tako joj malo nedostaje da bude savršena

U ponedjeljak, 2. prosinca na Prvom programu Hrvatske televizije kreće sedmodijelna dokumentarna serija Opstanak. Tim smo povodom razgovarali s autorom, scenaristom i voditeljem serije Dubravkom Merlićem kojeg zatičemo užurbanog između brojnih poslova povezanih upravo s finalizacijom tog velikog projekta.

Prva videonajava koju su gledatelji HRT-a, HRTi-ja i čitatelji mrežnih stranica HRT-a mogli vidjeti nedavno dramatična je - zastava uništena na vjetru, ali i dalje se vijori. Pitali smo Dubravka Merlića što simbolizira.

- Da, zanimljivo, dosta je ljudi zapazilo taj motiv. No, to je samo jedan od motiva koji se pojavljuje u našem serijalu. Nema tu neke posebne dramatike. Bitno da vijori, ako baš moram tumačiti. Prepuštam svakome od gledatelja da izvede svoju interpretaciju u kontekstu cijele serije.

Što se tiče ideje, istaknuo je da mu se ta tema već nekoliko godina vrti u glavi.

- Znam da su podaci dramatični i da statistike, nažalost, idu na štetu Hrvatske. Primjerice, UN nas je proglasio jednom od najstarijih populacija na svijetu! Znači mala Hrvatska ima jedan od pet najstarijih naroda na svijetu, a to utječe na brojne sustave - ekonomski, zdravstveni, mirovinski...

Dodao je i kako je htio pojasniti i sebi samome o čemu je tu zapravo riječ pa je želio čuti priče ljudi koji izravno proživljavaju te demografske probleme. 

- Što misle iseljeni? Što misle oni koji dođu raditi u Hrvatsku, a što povratnici iz dijaspore? Dakle, oni koji žive tu problematiku. To je bio temeljni koncept i glavni pristup, rekao je istaknuvši da serijal nudi nadu i svjetlo na kraju priče.


Iz serijala Opstanak

- Ono što je bitno jest da dokumentarni serijal zatiče sadašnje stanje koje nije bajno. Hrvatska je tek 2013. ušla u EU i većina zemalja je imala otvorena vrata za ljude koji su htjeli doći k njima raditi. Naši ljudi koji nisu imali posla, koji su prije toga radili u privatnom sektoru pa su dobili otkaz ili imaju kredite u švicarcima, u problemu su. Odlaze nam tako mladi ljudi koji su sposobni za rad, ljudi koji će tek imati djecu i jasno da to sve utječe na demografsku sliku Hrvatske.

Dubravko Merlić je naglasio i da serijal ne nudi izravna rješenja, već razmatra moguće pristupe rješenjima, naših demografa prije svega.

- Ipak, bitno je naglasiti da to mora biti napor cijelog društva, ne samo političara. Da za našu zemlju ima nade, to je sigurno… U serijalu jedan naš ekspert kaže "Hrvatska je tako lijepa, a tako joj malo nedostaje da bude savršena".

Misli da je demografski kolaps prava riječ za neka područja, primjerice, za ona područja koja se uglavnom ne pojavljuju u medijima.

- Recimo područja koja su tijekom rata bila okupirana, ona se još nisu oporavila nakon rata i propasti privrednih sustava koji su tamo ljude zapošljavali. Uvjeti za život tamo su nezamislivi, pogotovo za ljude koji žive u gradu, posebno u Zagrebu. Postoji ta jedna druga Hrvatska koja je u teškom stanju.

Kaže kako je zajedno sa svojom ekipom bio iznenađen na kakve su životne uvjete nailazili samo 70 kilometara od Zagreba.

- Dakle, riječ "kolaps" možda je preteška i dramatična za Hrvatsku u cjelini, ali nije za pojedine dijelove zemlje koje se rjeđe vidi, dijelove koji na vidiku nemaju nikakve šanse za promjenom, kako na demografskom tako ni na gospodarskom planu.

Ideja za stvaranje Opstanka, ustvrđuje, "krčkala" se neko vrijeme, a sav intenzivan rad - predprodukcija, produkcija i postprodukcija (koja je u tijeku finalizacije), traje deset mjeseci.

- Bili smo na putu čitava dva mjeseca snimajući od Irske, Njemačke do svih dijelova Hrvatske. Puno toga smo obišli, s mnogo toga se suočili… I snimili jako puno dobrog materijala.

Imao je sreću, naglašava, da je u realizaciji serijala mogao surađivati s mladim i dinamičnim ljudima što se tiče televizijske produkcije. Koscenaristi su doc. dr. sc. Stjepan Šterc i njegov kolega novinar Željko Matić s kojima je zajednički napravio glavni rad na istraživanju i na scenariju. Glavni kreativni televizijski dio ekipe čine redatelj Ivan Sikavica, direktor fotografije Ante Cvitanović, montažer Ivor Šonje, izvršni producent i skladatelj Matej Merlić, montažer zvuka Tihomir Vrbanec te urednik Krešimir Čokolić.


Iz serijala Opstanak

Iza Dubravka Merlića je više od 30 godina novinarskog, uredničkog, voditeljskog, a kasnije i visokog menadžerskog rada.

- Zaista sam dugo u medijima, a prije toga sam radio i dvije godine u osnovnoj školi (smijeh). Pokušavam okupiti oko sebe ljude koji vole to što rade, to je najčešće garancija uspjeha. Meni je svaki projekt drag i ulažem jako puno energije u svakog od njih, rekao je upitan može li izdvojiti najdraže projekte, one koje smatra svojim najvećim uspjesima. 

- Naravno da je uvijek pitanje koliko to što radiš korespondira s gledateljem, jer neki put imaš i ideje koje ne zanimaju baš jako gledatelje.

S te strane misli da ga je najviše kao televizijskog novinara i urednika obilježio projekt Slikom na sliku, koji je prikazivan na HRT-u od 1991. do 1996.

- Bilo je to u onim teškim ratnim vremenima, a zatim smo Željka i ja radili Piramidu tamo 2004. godine koja se prikazivala četiri sezone, te ponovno 2014. i 2015. godine.

Emisija je to koja je međunarodno prepoznata. Bila je emitirana u 9 država, a za nju su dobili i Zlatnu ružu u Luzernu.

- Jesmo li pogodili s Opstankom, vidjet ćemo. Imam dojam da bismo mogli zaintrigirati gledatelje.

Već ima u planu nove zanimljive projekte.

- Razvijamo kratke igrane filmove od kojih je jedan u predprodukciji, a drugi u postprodukciji. Razvio sam i koncept igrane TV serije, osmodijelni krimi noir s radnjom u Osijeku, te imam i nekoliko ideja za dokumentarne projekte.

Ideja, dakle, ne nedostaje, no kaže da je uvijek izazov kako doći do realizacije.

- Svakako želim ovom prigodom zahvaliti HRT-u što je prepoznao Opstanak kao zanimljiv projekt. Nadam se da ćemo kvalitetom opravdati njihovo povjerenje.

Čime se, pak, bavi kada ne radi? Iako slobodnoga vremena nema puno, ljubitelj  je"binđanja" TV serija (o.a. maratonskoga gledanja serija zaredom) te voli slušati glazbu i svirati.

- Kad mogu putujem ili barem skočim s obitelji do vikendice u Zagorju, zaključuje.