30. studenog 1919. - Osnovana zagrebačka filharmonija

Najveći i u svijetu najpoznatiji hrvatski orkestralni ansambl, Zagrebačka filharmonija, označila je kao nadnevak svoga utemeljenja 30. studenoga 1919. godine, kada je donesen njezin Statut.

Bio je to važan čin, no s druge strane, duga je pretpovijest orkestralne djelatnosti u Zagrebu. U prvoj polovici 19. stoljeća koncerte su priređivali samo manji instrumentalni sastavi, ponajviše amaterski. Kada je skladatelj Ivan Zajc došao iz Beča, jedna od prvih zadaća pri osnivanju stalne hrvatske opere u starom gornjogradskom zagrebačkom kazalištu bila je sređivanje orkestra. Opera je počela s radom 2. listopada 1870. izvedbom Zajčeva Mislava. Agilni maestro, koji je težio zagrebački glazbeni život urediti po uzoru na bečki, želio je uvesti raznovrsniji glazbeni program.

Već 25. veljače 1871. priređuje u kazalištu prvi takozvani kvodlibet s orkestralnim odlomcima iz opera. Taj datum mnogi smatraju početkom profesionalne hrvatske orkestralne djelatnosti i prema tome začetkom filharmonijskog orkestra. Poslije će intendant Stjepan Miletić uvesti stalne simfonijske koncerte. Preseljenjem u novu donjogradsku veliku kazališnu zgradu operni je orkestar bio toliko zaposlen da se javlja potreba osnivanja novog orkestra za koncertne izvedbe. To je, kako smo rekli, 1919. uređeno Statutom.

U dugom razdoblju do našega vremena Zagrebačka je filharmonija svirala diljem Europe, Amerike, u Japanu i drugdje. Njezinim su izvedbama ravnali najugledniji domaći i strani dirigenti: Lovro Matačić, Bruno Walter, Lorin Maazel, Zubin Mehta, Valeri Gergiev i Igor Stravinski a nastupali su i mnogi vrhunski solisti poput Mstislava Rostropoviča, Davida Oistracha, Ive Pogorelića i Luciana Pavarottija.