6. prosinca 1912. - Otkrivena Neferititina bista

Šestog prosinca 1912. godine njemačka je arheološka ekspedicija predvođena Ludwigom Borchardtom obavljala uobičajena iskopavanja u kratkotrajnoj staroegipatskoj prijestolnici Amarni. 

Čisteći temelje kuće kipara Tutmozisa, ostali su zatečeni nalazom. U pijesku je, glavom prema dolje, ležala gipsana bista kraljice Nefertiti, supruge slavnog reformatora egipatskog panteona i umjetnosti, faraona Eknatona. Ubrzo je Nefertitina bista postala jednom od najpoznatijih staroegipatskih umjetnina uopće. Nefertiti, egipatska vladarica iz sredine 14. stoljeća prije Krista, jedinstvena je pojava u dugoj povijesti drevnog Egipta.

Od samih početaka vladavine prikazivana je zajedno sa svojim suprugom Amenhotepom IV. – Eknatonom. Među brojnim prikazima koji odstupaju od konvencija egipatske umjetnosti, posebno je važan onaj u kojem Nefertiti razbija ceremonijalnim maljem glavu neprijatelju. Jedinstven je to prikaz žene vladarice u Egiptu i svjedoči nam o Nefertitinoj iznimnoj prominentnosti.

Međutim česti su prikazi koji nam otkrivaju da je Nefertiti statusom izjednačena sa samim faraonom, što je do tada bilo nezabilježeno. Zajedno sa suprugom, u jednom trenutku vladavine poistovjećuje se i s primordijalnim božanstvom Tefnut te od tada datiraju njezini prikazi s poznatom plavom krunom. Prema arheološkim nalazima znamo da je rodila šest kćeri, od kojih je jedna umrla vrlo mlada. Taj potresni događaj zauvijek je ovjekovječen na zidu kraljevske grobnice u Amarni i jedinstven je prikaz te vrste u Egiptu uopće.

Naturalizam umjetničkog izričaja zahvaljujući kojemu danas možemo barem nakratko pogledati privatni život kraljice Nefertiti nije dugo dominirao. Povratak na staro slijedio je brzo, a Nefertitino je ime izbrisano sa svih spomenika. Ipak, zahvaljujući pronalasku njezine biste koja se danas čuva u Berlinu, ime slavne kraljice izgovara se i tri i pol tisuće godina nakon njezine smrti.