14. prosinca 2001. - Vijadukt Millau

Na jednu od najimpresivnijih građevina suvremene arhitekture – vijadukt Millau u južnoj Francuskoj, kamen temeljac postavljen je 14. prosinca 2001.

Točno tri godine poslije ovaj Most u oblacima, kako su ga nazvali, otvoren je za javnost. Trebalo je samo tri godine da petstotinjak radnika s  pomoću najmodernije tehnologije sagradi najviši cestovni most na svijetu. Vijadukt Millau, visok 343 metra i dug dva i pol kilometara, smatra se jednim od najvećih inženjerskih dostignuća svih vremena. Upravo s ovim mostom, autocesta A75, poznata kao i La Meridienne, koja spaja dvije velike metropole – Pariz i Barcelonu, postala je najkraći i najekonomičniji pravac koji povezuje sjever i jug, ne samo Francuske već i cijele Europe.

Kao nekad Karlovac, ili Neum, desetljećima je francuski gradić Millau u ljetnim mjesecima bio paraliziran prometom koji se kretao od Pariza preko središnje Francuske prema Azurnoj i španjolskoj mediteranskoj obali. Umjesto lošom vijugavom cestom dugom 30 km koja je prolazila kroz nepristupačni kanjon rijeke Tarn, ovaj važni cestovni pravac danas vodi preko najdužeg visećeg mosta na svijetu.

Ovo remek-djelo od čelika i betona nastalo je iz suradnje anglo-francuskog partnerstva – arhitekta Normana Fostera i projektanta Michela Virlogeuxa. Kompanija koja ga je gradila dobila je koncesiju na 75 godina, jer će toliko biti potrebno da se njegova cijena isplati  naplatom cestarine. Ljepota vijadukta Millau u prvom redu leži u njegovoj jasnoći izražavanja i ilustrira kako suradnja između arhitekata i inženjera može dovesti do stvaranja strukture koja oduzima dah.