14. prosinca 1914. - Britanski protektorat nad Egiptom

Početkom Prvog svjetskog rata kada su, uz ostale, zaratile Velika Britanija i Turska, Britanci su 14. prosinca 1914. i službeno proglasili svoj protektorat nad Egiptom. Time su prije svega željeli zaštiti strateški važan Sueski kanal koji je povezivao Sredozemlje s Indijskim oceanom i najvažnijom britanskom kolonijom – Indijom.

Egipat, zemlja drevnih piramida i nekad moćnih faraona, početkom 19. stoljeća bila je u sastavu golemog, ali onemoćalog turskog carstva. Uzdrmana brojnim ustancima i s agresivnom Rusijom za leđima, Turska nije mogla očuvati svoju daleku periferiju na Nilu.

Slomu njezina utjecaja pridonio je sposobni i beskrupulozni Mehmed Alija, zapovjednik albanskih postrojba osmanlijske vojske. On je jednostavno izbacio Turke iz Egipta i proglasio se za tamošnjeg pašu. Ubrzo je stvorio najjaču vojnu silu na Bliskom istoku kojom je osvojio Meku i Medinu, a poslije i tursku Siriju. Kad je Alijin sin Ibrahim kod Konje potukao Turke, sultan Mehmed priznao je 1833. egipatsku nezavisnost, tek formalno pod njegovim suverenitetom.
No, zbog suprotstavljenih interesa velikih sila, bitka za Egipat se nastavila. Poslije mnogih sporova egipatski je paša Londonskim ugovorom 1840. proglašen nasljednim vladarom Egipta i Palestine. Ostale osvojene zemlje morao je vratiti Turskoj.

Stekavši nezavisnost, Egipat nije imao previše sreće. Kad je 1869. otvoren Sueski kanal, za svijet je to bio velik događaj, a za Egipat tek uvod u velike nevolje. Englezi su lukavo otkupili egipatske dionice kanala, a onda 1882. zauzeli cijelu zemlju radi njegove potpune kontrole. Od tada je Egipat funkcionirao kao najobičniji britanski protektorat. Tek kad je 1952. Gamal Abdel Naser državnim prevratom srušio omrznutu monarhiju, zemlja na Nilu krenula je putem pune nezavisnosti. Posljednji pokušaj imperijalnih sila Velike Britanije i Francuske da 1956. invazijom ovladaju Sueskim prokopom neslavno je propao zbog protivljenja tadašnjih super-sila SSSR-a i Sjedinjenih Država.