Milijun posjetitelja u prvih 10 godina MSU-a u novom prostoru

U proteklih deset godina, otkada se zagrebački Muzej suvremene umjetnosti preselio u Novi Zagreb, MSU je posjetilo je više od milijun posjetitelja, a kako bi obilježio obljetnicu preseljenja priređen je cjelodnevni program po načelu 'za svakog ponešto'.

Rođendanski program ‘10 za 10', koji je obuhvatio deset područja kojima se MSU bavio otkad je počeo djelovati u novoj zgradi (izložbe, kazalište, glazba, ples, performans, film, radionice, izdavaštvo, sport, humanitarna djelatnost), otvorile su u subotu jutarnje radionice izrade drvenih ukrasa.

Uz besplatan ulaz posjetitelji su mogli razgledati stalni postav i aktualne izložbe, ali i sudjelovati u dvadesetak programa, koji su se održavali do 23 sata.

Pogledajte reportažu s obilježavanje obljetnice koju je priredila ekipa Vijesti iz kulture:



- Otkad smo u Novom Zagrebu za nas se dosta toga promijenilo, nije riječ samo o lokaciji koju su posjetitelji prihvatili, nego nam je i sama zgrada pružila raznolike mogućnosti za prezentaciju i organizaciju raznih programa, rekla je ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić.

Ravnateljica Pintarić dodala je da je zabilježeno milijun i 68 tisuća posjetitelja u tih deset godina: Te su brojke doista puno veće nego što su bile dok je MSU djelovao na Gornjem Gradu, istaknula je ravnateljica muzeja koji ove godine slavi i 65 godina osnutka.

Kao jedan od najbolje prihvaćenih programa izdvojila je 'Ljeto u MSU' koji upravo u takovom konceptu objedinjuje sve te discipline i obuhvaća najrazličitije oblike suvremenog stvaralaštva danas, tu su i edukativni programi za vrtiće i škole, besplatne prve srijede u mjesecu.

- Pozicionirali smo se i na međunarodnoj sceni, imamo posjete stranih kustosa, povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara koji s velikom pažnjom gledaju naš postav, a i naši umjetnici su se vrlo dobro prezentirali u svijetu, napomenula je Pintarić.

Na tisuće programa u deset godina

Od ulaska u novu zgradu 2009. godine ostvareno je na tisuće programa. Stalni postav ‘Zbirke u pokretu’ je na 3500 četvornih metara prvi put u povijesti Muzeja publici prezentirao izbor iz zbirki izborom šestotinjak radova.

Unutar stalnog postava postavljene su 23 izložbe, od Karima Rashida, Dana Grahama, Sfinge velegrada do Jure Labaša i Andrije Maurovića. Na prvom katu stalnog postava redovito su se odvijale i izložbe unutar koncepta Laboratorija za oživljavanje uz atelijer Ivana Kožarića.

Prostor za povremene izložbe je imao 61 projekt, a na retrospektivnim i monografskim izložbama prezentirani su radovi umjetnika različitih generacija i autorskih pristupa, dok su se umjetnost i društvo u Hrvatskoj i u južnoj i istočnoj Europi problematizirali na projektima Nove tendencije 50 godina poslije (1961. - 1973.), Socijalizam i modernost, Par lijevih cipela i Rez/Cut.

MSU je ugostio muzeje i zbirke suvremene umjetnosti iz Francuske, Italije, Austrije, Njemačke i Poljske, a u MSU galeriji postavio 113 izložbi, uključujući i Dane fotografije Arhiva Tošo Dabac.

Zbirka Richter je imala 21 izložbu, u dva konceptualna okvira, Iz arhiva arhitekta u kojem se predstavljaju dijelovi Richterova stvaralaštva i izložbe Sintart - s radovima suvremenih umjetnika inspiriranima životom ili radom Vjenceslava Richtera.

U Arhivu Toše Dabca također je održano nekoliko izložbi, održalo se i jedanaest godišnjih natječajnih izložbi T-HT nagrade za suvremenu umjetnost, a na Medijskoj fasadi svoje su radove predstavili brojni umjetnici te sudionici Animafesta.

MSU je ostvario i sedam europskih projekata čije je financiranje poduprla Europska unija kroz različite programe, u inozemstvu je priredio 25 izložbi, među ostalim, Hommage Picelj i Plakati Borisa Bućana u Parizu, Ivana Kožarića u Münchenu, Vlaste Delimar u Ljubljani, Vojina Bakića u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru te Vjenceslava Richtera u Austriji, Italiji i Belgiji.

U okviru Ljeta u MSU gostovalo je 37 bendova, a taj je program u šest godina posjetilo više od 25 000 ljudi.

MSU kino prikazuje filmske programe kroz Kino Metropolis i Kino umjetnika, a surađuje i s četiri filmska festivala. Kazalište, glazba i ples je redovito zastupljeno, MSU je surađivao s Eurokazom, na nekoliko predstava, sa Zagrebačkim kazalištem mladih, Dubrovačkim ljetnim igrama, Bad company te s brojnim pojedincima.

Tu je i glazbena suradnja s Jazz orkestrom Hrvatske radiotelevizije, a pet godina u suradnji s HRT-om u Gorgoni se odvijao i ciklus MIMO s 80 mladih urbanih bendova.

Muzej je ugostio i Tjedan suvremenog plesa, Udrugu Roma za Dane Roma već nekoliko godina, Hrvatski olimpijski odbor, surađivali su s Prosvjetom, Danima židovskog filma i Udrugom Židova Zagreb, brojnim alternativnim teatrima, autorima i udrugama.

Dvorana Gorgona bila je mjesto niza tribina, simpozija, konferencija. Organizirani su edukativni i obiteljski programi, projekti za djecu, škole i umirovljenike, osobe s invaliditetom.

Prva retrospektiva multimedijskog umjetnika Zlatka Kopljara

Desetu obljetnicu MSU-a, proslavljenu u subotu, obilježilo je i otvorenje izložbe Zlatka Kopljara ‘Konstrukcije', prvog retrospektivnog pregleda njegova stvaralaštva.

Instalacijom sazdanom od opeka iz logora Jasenovac Kopljar totalitet zla čini vidljivim, a performansima u kojima kleči pred institucijama, iskazuje otpor njihovoj političkoj ili umjetničkoj moći.

Retrospektiva najvažnijih radova Zlatka Kopljara vodi nas od njegovih ranih performansa iz 1990-ih do recentnih multimedijskih instalacija, videoradova snimljenih po svijetu, skulptura...

Pritom ga zanimaju iskonska pitanja ljudske egzistencije, krhkost postojanja, teme žrtve i iskupljenja, potraga za vlastitim identitetom. Radikalno propituje položaj umjetnika i pojedinca u doba globalizacije, ratova, hegemonizma, nesnošljivosti.

- Moramo se dogovarati jer stabilne, čvrste situacije nikad nema. Društvo je stalno u tranziciji i u mijenjanju. Počinje me sve više zanimati kolika je uloga umjetnika u svemu tome i što oni to radem i naravno da će biti kritike. Hoću vjerovati da umjetnost i ,rekao bih, kultura mogu mijenjati nas i društvo, ističe Kopljar.

Kustosica izložbe Leila Topić napominje da Kopljar duboko promišlja egzistenciju: Rezultat tog promišljanja su Konstrukcije. To nije samo naziv izložbe, jer on radi konstrukcije kojima duboko promišlja svijet oko sebe i duboko ponire u sebe razmišljajući o vlastitom životu. On je, dakle, upitan nad svojom umjetničkom praksom i životom kao takvim, kaže Topić.

Ono što Zlatka Kopljara čini neobično zanimljivim umjetnikom, kao što posebno napominje Leila Topić, njegovo je stalno opiranje kanonima povijesti umjetnosti i umjetničkim trendovima.