24 prosinca - Betlemaši

Jedan od najljepših običaja, koji se u nekim krajevima Hrvatske očuvao do današnjih dana, zasigurno su čestitarske ophodnje na Badnjak - njihovi sudionici nazivaju se betlemaši.

U njima djeca, obilazeći kuće, izvode kratak igrokaz koji prikazuje izgon prvih ljudi iz raja i navještaj Spasiteljeva rođenja. Na  kraju od domaćina dobiju nagradu - prije su to bili voće i slatkiši, a danas uglavnom novac. Običaj potječe iz srednje Europe, a pretpostavlja se da se u našim krajevima pojavio u 18. stoljeću. Luka Ilić Oriovčanin opisao ga je u knjizi Narodni slavonski običaji iz sredine 19. stoljeća.

Igrokaz su izvodili bogoslovi na dvoru biskupa Strossmayera, a kada su postali svećenici, običaj su proširili u župama diljem Slavonije i Srijema. Na razne načine s njim se upoznalo i stanovništvo Podravine, Međimurja i Banovine. Iako je taj običaj u mnogim mjestima  nestao, osobito nakon II. svjetskog rata, betlemaši i danas obilaze mnoge kuće u raznim krajevima kontinentalne Hrvatske. 

Igrokaze izvode na različite načine, no svi nose jednaku poruku mira i ljubavi. Petrinjski betlemaši našli su se i na popisu nematerijalne kulturne baštine, a tradiciju nisu prekinuli čak ni tijekom Domovinskog rata kada su se našli u progonstvu. U većini mjesta djeca su podijeljena u uloge Adama, Eve, Boga, vraga i anđela.  No, u nekim krajevima uloge se razlikuju. U Novoj Bukovici ovaj običaj nosi naziv kriskindle, a djeca u ophode idu obučena u likove iz betlehemske štalice, a u Starim Perkovcima uz anđela idu sveta tri kralja i kantapera, šaljivi lik obučen u kauboja.