25. prosinca - Svetkovanje Bozića

"Budući da je bio iz doma i loze Davidove, Josip uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem - da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu“.

Tako Lukino evanđelje prikazuje rođenje Isusa, Sina Božjega. Točan datum događaja nije poznat, pa su prvi kršćani ispočetka slavili samo Uskrs. Božić se počeo obilježavati u Rimu od 336. godine. Za datum je izabran 25. prosinac, rimski blagdan Sunca Natalis Solis Invicti, nakon što su Milanskim ediktom 330. mnogi poganski blagdani pretvoreni u kršćanske.

Istočne crkve koje se ravnaju po Julijanskom kalendaru, Božić slave 7. siječnja. Taj blagdan ima osobitu ljepotu i čar, daje poruku o Bogu i čovjeku, a smatra se blagdanom mira, ljubavi i obiteljskog zajedništva. Božiću prethode i zatim ga slijede dani velikog slavlja. Svi oni čine osobit krug svetkovanja koje počinje adventom, zornicama i adventskim vijencem, preko Badnjaka pa do Božića i Nove Godine do blagdana Bogojavljenja ili Svetih Triju kraljeva. U znak sjećanja na radostan dan rođenja Isusova u narodu je zaživio običaj pravljenja jaslica. Prve takve, s likovima u prirodnoj veličini, načinio je 1223. sveti Franjo Asiški.

Iako se radi o kršćanskom blagdanu, Božić je omiljen kod svih ljudi dobre volje. Običaj darivanja, slanja čestitki, pjevanja prigodnih pjesama uz neizostavnu svečanu dekoraciju: božićno drvce i svečani stol, zaživjeli su u cijelome svijetu. Uz Božić se u hrvatskim krajevima stoljećima vežu mnogi običaji. Nekada se ritualno čistio oganj, a zatim palila nova vatra. U kuću bi se unosila zelena hrastova grana a na podu prostirala slama simbolizirajući Isusovo rođenje u staji. Kićenje božićnog drvca noviji je običaj.

U hrvatskim se krajevima raširio tek od 19. stoljeća pod utjecajem njemačke tradicije. Ispod bora polaže se mlado žito i ostavljaju darovi. Uz bogat i ukrašen blagdanski stol okuplja se obitelj, pa nerijetko iz toplih domova odzvanja božićna pjesma. Upravo je hrvatska glazbena riznica najbogatija božićnim popijevkama u svijetu.