Spektakularna izložba o gradovima u Modernoj galeriji

Izložba  ‘Ikonografija grada II. (1950.-2000.+ - vizije grada’, otvorena u utorak navečer u Modernoj galeriji, dosad je najzahtjevniji projekt te jedine nacionalne galerije modernih i vizualnih umjetnosti, nastavak je velike izložbe iz 2010. i njezin je cilj, kako je rečeno, predstaviti bit grada.

Riječ je o multimedijalnoj i interdisciplinarnoj izložbi u autorskoj koncepciji muzejskoga savjetnika Moderne galerije Željka Marciuša i stručnih suradnika Frane Dulibića, Saše Pavkovića, Vanje Babića, Milivoja Zenića i Feđe Gavrilovića.

Uz više od 500 radova, većinom iz fundusa zagrebačke Moderne galerije, na izložbi su predstavljeni i radovi iz drugih hrvatskih muzejskih i srodnih institucija, kao i iz privatnih zbirki. Riječ je o slikama, crtežima, stripovima, plakatima, grafikama, karikaturama, objektima, instalacijama, umjetničkoj fotografiji, video-artu, igranom i animiranom filmu.

Dosad najzahtjevnija izložba Moderne galerije

Ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić, podsjetila je kako je ova multimedijalna i interdisciplinarna izložba nastavak velike izložbe ‘Ikonografija grada u hrvatskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća’ iz 2010.

- Taj smo potez 'kuvertirali' i bez obzira na poteškoće, nismo odustajali i ostvarili smo ovu kompleksnu, a po mnogima čak i futurološku izložbu, zahvaljujući kreativnosti i srčanosti autora, rekla je Rauter Plančić.

Istaknula je da je, zbog istraživanja koje su proveli autori i njihova rada, ova izložba prerasla u dosad najzahtjevniji projekt Moderne galerije - jedinoga nacionalnog muzeja modernih i vizualnih umjetnosti.

Izložba je koncipirana kroz 15 tematsko - oblikovnih cjelina, cilj joj je da kod publike osvijesti motiv grada u vizualnim umjetnostima i komunikacijama, te istakne njegovu važnost kao simbola, poetskoga generatora, sociološke i kulturno-povijesne odrednice, prostora te mjesta unutar kojega i umjetnici sami žive i djeluju.

Pristup nije bio 'štreberski'

- Grad je vrhunski simbol kulture, pisma, znanosti, komunikacije, civilizacije i duhovnih vrijednostima, rekao je Željko Marciuš. Objasnio je kako ideja nije bila pokazati pojedini grad - Zagreb, Osijek ili Rab, ili bilo koji drugi grad, već prototip grada od Mezatopamije do današnjega megalopolisa, kao paradigmu razvoja koja ima tri glavne faze - postojanje hrama, trgovine, sigurnosti i naravno uprave.

Detalje o tom iznimno vrijedom projektu Moderne galerije doznali smo u razgovoru sa Željkom Marciušem kojega smo ugostili u emisiji Kultura s nogu:



S tim u vezi, podsjetio je na riječi poznatog američkog sociologa i povjesničara urbanizma Lewisa Mumforda koji je rekao da su ‘kako se razvijala unutrašnjost grada, tako snovi i fantazije prerastali u umjetnost, slikarstvo i virtualnu kulturu u kojoj danas živimo’. 

Istaknuo je kako pristup nije bio 'štreberski', odnosno nije posebno predstavljeno slikarstvo, grafika ili eksperimentalni film već je, nada se Marciuš, rezultat uspješno napravljena vizija i predstavljena bit grada koji je scenarij oblika, prostora i znaka, koji uvijek govori nešto drugo pa je tako, primjerice, Miroslav Kraljević znak Moderne galerije.

Autor koncepcije posvjedočio da se na izložbi dugo radilo jer se trebalo 'probiti' kroz nekoliko tisuća radova, ali Marciuš vjeruje da je rezultat iznjedrio ono što je bitno - vizualnu kulturu, vizualno angažiranu umjetnost i presjek od 50-ih godina prošloga stoljeća do onih 2000. +, jer su prvi izloženi radovi iz 1948. a  neki čak iz ove godine. Pritom, dodao je, bilo je važno izložiti poznate stvari, ali i one manje poznate, klasične, kao i suvremene.

Viđenje bitno označuje naš odnos prema svijetu, opažamo ga, tumačimo ga riječima ali, zaključio je Marciuš, riječi ne mogu poništiti grad koji je ovdje tema i koga zamišljamo, gledamo, promatramo ga, a upravo to smo željeli i prikazati.

Grad se na ovoj izložbi promišlja kao velegrad i / ili grad s elementima velegrada u kojem se povijesno osjeća ideja modernosti i suvremenosti od Zagreba do New Yorka; odnosno bilo kojega grada u zemlji ili svijetu koji su umjetnici interpretirali.

U postavu koji su osmislili Ante Rašić, Marko Rašić i Vedrana Vrabec, uz tematske radionice za djecu i odrasle, stručna i ciljana vodstva, održat će se i filmske projekcije.

Ova ‘gradska priča’ moći će se u Modernoj galeriji razgledati do 23. veljače 2020. a kroz bogato ilustriran katalog sačuvana i za buduće generacije.