30. prosinca 1924. - Hubblerova galaktika

Galileovi zapisi o promatranju neba, isto kao nacrti Williama Hershela, stavljali su Sunce u središte Mliječne staze do otkrića američkog znanstvenika Edwina Hubblea.

Došavši u zvjezdarnicu Mount Wilson, Hubble je zasjeo za Hooker, tada najjači teleskop na svijetu i nakon dvije godine proučavanja zvjezdanog neba 30. prosinca 1924. objavio svoje revolucionarno otkriće. Ustvrdio je da nejasna maglica uočena s pomoću manjih teleskopa predstavlja sitne zvijezde koje ne pripadaju našoj galaksiji da je Mliječna staza samo jedna od bilijuna galaksija u svemirskoj beskonačnosti koja se širi. Promjera 100 000 svjetlosnih godina, naša je galaksija prema obliku spiralna, dok ostale goleme nakupine zvijezda koje na okupu drži njihova zajednička gravitacija mogu još biti eliptične, spiralne s prečkom i nepravilne. Hubbleovi dokazi prvi su pravi dokazi da se svemir širi.

Hubble je bio jedan od vodećih astronoma modernog doba. Od malih je nogu bio zaljubljen u astronomiju, no trebalo je proći neko vrijeme da se ozbiljno počne baviti s njom. Pravi uspjeh postigao je dolaskom u zvjezdarnicu u Mount Wilson pokraj Pasadene, gdje je radio do kraja svog života. Zaslužan je za stvaranje temelja na kojima danas leži fizikalna kozmologija te se zauzimao za stavljanje astronomije  pod okrilje fizike. Neki smatraju da je tako astronomima želio stvoriti priliku za osvajanje Nobelove nagrade.

Hubble se nije okitio velikim priznanjem. Odbor zadužen za dodjelu te prestižne nagrade ovaj je prijedlog prihvatio tek nakon njegove smrti, a pravda je tek dijelom ispravljena. Po njemu su naime nazvani krater na Mjesecu, prvi svemirski teleskop i jedan planetoid.