13. siječnja 1941. - Umro James Joyce

U 59. godini, 13. siječnja 1941. u Zürichu je umro jedan od najvećih europskih književnika, utemeljitelj tehnike struje svijesti, poliglot, kozmopolit-James Joyce.

Irski književnik rođen je u Dublinu kao najstarije od desetero djece. Otac, talentirani pjevač sklon piću, a nesklon financijama, mladom je Joyceu više puta onemogućavao pohađanje skupljih škola. Odgajan je u izrazito kršćanskom duhu koji će, međutim, književna veličina napustiti potkraj adolescencije.

Joyce je svoju genijalnost pokazivao zarana, a do zrelih je godina baratao navodno sa 17 jezika. Je li često mijenjanje prebivališta bio globtroterski nagon, bijeg od poznate sredine ili potraga za sigurnijom zaradom, predmet je rasprava. Put ga je odveo u Pariz u kojemu je živio više od dva desetljeća. Pokušao je studirati medicinu, biti operni pjevač, no osim od književnosti, zarađivao je još samo kao učitelj engleskog u Trstu i našoj Puli u kojoj je poučavao mornaričke časnike.

Joyce
je stvarao na rubu sljepila. Poznato je da se velik dio života borio za afirmaciju i honorare za maestralna djela koja su ga proslavila i svrstala u sam vrh europske književnosti - za Dablince, Portret umjetnika u mladosti, Uliks, Bdjenje nad Finneganom. Portret umjetnika i Uliks strukturira isti lik - umjetnik Stephana Dedalusa, a u čast jednodnevnog putešestvija lika Leopolda Blooma Dublinom,  Dublinci organiziraju Bloomov dan u kojemu se knjiškom Bloomovom rutom organiziraju šetnje i posjete mjestima na koja je zalazio i Joyceov lik.

Pjesnik Eliot zabilježit će: Divim se geniju svoga prijatelja Joycea, pisca nenadmašnog Uliksa, mislim da je Finneganovo bdijenje možda najveće djelo, ali, na žalost, nisam ga ni uz najbolju volju mogao u cijelosti pročitati. I upravo ta misao o romanu stvaranome 17 godina, projicira kritičko i javno vrednovanje pisca - Joyce je, naime, jedan od najpoštovanijih, no među irskom publikom i najmanje čitanih književnika.