3. siječnja 1959. - Aljaska postala državom

„Ona je tako golema da izaziva maštu i tako divlja da vraća čovjeka tamo gdje pripada“ najkraći je opis Aljaske, prastare, tihe i smrznute zemlje u kojoj se nalazi čak pola svjetskih ledenjaka.

U veliku obitelj američkih država Aljaska je primljena 3. siječnja 1959. kada je predsjednik Dwight Eisenhower svojim potpisom ozakonio želju tamošnjih stanovnika da dobiju državnost i postanu dio velike američke obitelji.
Povijest države poznate po zlatu, nafti, krznu i prirodnim ljepotama neobična je kao i ona sama. Aljaska se nalazi na sjeverozapadu Sjeverne Amerike, no prvi su je u 18. stoljeću istražili i prisvojili Rusi.

Zanimljiva je bila Francuzima i Britancima koji su ondje rado trgovali. To se nije sviđalo ruskom caru, pa je zabranio pristup stranim brodovima u krugu od 160 kilometara, te time izazvao niz međunarodnih sporova. Zabrinuta zbog kolonijalnih apetita europskih sila, carska je Rusija 1867. Aljasku prodala Americi za mizernih 7 milijuna i 200 tisuća američkih dolara ni ne sluteći kolika rudna bogatstva ona krije, a još manje koje će buduće strateške prednosti imati. Kada je potkraj 19. stoljeća ondje otkriveno zlato i počela zlatna groznica, naglo je porastao broj njezinih stanovnika.

Potragu za zlatom prekinuo je Drugi svjetski rat. U strahu od Japanaca i gubitka nadzora nad morem, Amerikanci su morali stvoriti kopnenu vezu s tim udaljenim prostorom. Na brzinu su izgradili zračne luke i željeznice, a u 9 mjeseci na temperaturama i do -30 stupnjeva dovršili su 2.500 km dugu cestu koja je povezala Aljasku i Kanadu.

U toj su se veličanstvenoj akciji prvi put udružili Indijanci, američki vojnici i radnici. Složni stanovnici Aljaske za državnost su glasovali na referendumu 1946., ali je Korejski rat odgodio zakonsku provedbu njihove volje. Iako je Aljaska 49. američka država i ima gotovo najmanje stanovnika, prostorno je najveća. Zbog bogatih nalazišta nafte, jedna je od najbogatijih američkih saveznih država, ali i san mnogih turista koji je zbog prirodnih ljepota rado posjećuju.