Što čitati? – roman o holokaustu ili dnevnik seoskog života

Književna kritičarka Jagna Pogačnik ovaj tjedan preporučuje knjige 'Hana' Alene Mornštajnove i 'Zapisi iz Stranice Gornje' Ljiljane Đorđević i Ede Popovića.

Alena Mornštajnova: 'Hana', Hena com

Alena Mornštajnová češka je spisateljica, prevoditeljica i profesorica engleskog jezika. Trenutno je najprodavanija spisateljica u Češkoj. Autorica je pet uspješnih knjiga. Roman 'Hana' (2017.) nagrađen je dvjema nagradama: ‘Češkom knjigom’ i nagradom ‘Databáze knih’. Njezina su djela prodana u 230 tisuća primjeraka i prevedena na 12 jezika.

Nazvan po teti protagonistice ovog djela i temeljen na stvarnim događajima, roman 'Hana' vodi nas u vrijeme između 1933. i 1963. u Češkoj te prikazuje život triju generacija Židova iz grada Valašské Meziříčí.

Alena Mornštajnová za ovaj je roman morala provesti detaljno istraživanje i zaviriti u povijesne spise da bi ispisala vjerodostojnu i dirljivu priču. Uspjela je važnu povijesnu temu obraditi na nov način, pa kritika 'Hanu' smatra jednim od najboljih djela koji se bave temom holokausta.

Kada devetogodišnja djevojčica Mira ode s prijateljima na rijeku igrati se na komadu plutajućeg leda, iako su joj roditelji to strogo zabranili, za kaznu joj za večerom na kojoj proslavljaju mamin 30 rođendan nije dopušteno pojesti desert, princes-krafnu.

Ta će se nevina dječja nepodopština ispostaviti tek početkom niza nevjerojatnih i tragičnih događaja u njezinoj obitelji, a Mira će od tog dana postani nepovratno i neraskidivo vezana uz svoju tetu.

Njezina je teta Hana šutljiva i depresivna žena, ali Mira će kroz suživot s njome polako otkrivati kompliciranu i tešku obiteljsku povijest i početi razumijevati zašto je Hana takva kakva jest.

Knjiga je podijeljena u tri dijela i svako poglavlje se bavi sudbinom jedne od žena (djevojčica Mira, mama Rosa, teta Hana) iz skromne češke židovske obitelji u pripadajućem vremenskom razdoblju.

U drugom poglavlju upoznajemo se s Mirinom majkom Rosom. Mira otkriva sve ključne trenutke u životima svoje obitelji, o predratnom razdoblju u Češkoj, o počecima progona Židova, o rastućoj mržnji i nepravdi.

Pratimo živote dviju sestara, njihovo odrastanje, zaljubljivanje, razočarenja i strahove. Situacija je za ovu obitelj svakim danom bila sve nepovoljnija. Jedna od kćeri odlazi s majkom transportom prema logorima smrti, a druga ostaje.

U trećem i najpotresnijem poglavlju upoznajemo misterioznu tetu Hanu i njezinu stranu priče.

Puno je dramatičnosti, neobičnih preokreta i životnih slučajnosti, a radu se i priči o hrabrosti i neuništivoj nadi, ali i krivnji. Taj roman o holokaustu ne tematizira vrijeme provedeno u koncentracijskom logoru.

Priča uvlači čitatelja koji doživljava sva ograničenja, zabrane i propise onog vremena, doživljaj prijetnji, boli, straha i poniženja kroz sugestivno pripovijedanje.

Ljiljana Đorđević i Edo Popović: 'Zapisi iz Stranice Gornje', Oceanmore

Užurbani ritam i stres velegrada sve više odvraćaju čovjeka od suživota s prirodom. Arhitektica Ljiljana Đorđević i književnik Edo Popović odlučili su život u Zagrebu zamijeniti životom u Stranici Gornjoj, selu oko sat vremena udaljenom od Zagreba.

Dnevnik je to njihovih zajedničkih iskustava života na selu koji prati pronalazak istinske slobode napuštanjem umjetnoga krajolika grada. To je knjiga zapisa u kojima autori skiciraju osobni put razvoja i osvajanja slobode, kritika suvremenog konzumerizma, ali i poetsko putovanje u prirodu.

Mali je to dio zajedničkih iskustava nakon 30 godina zajedničkog života, 12 godina zajedničkog hodanja planinama i sedam godina zajedničkog rada na imanju i razgovora. Želja im je da proizvedu što više onoga što jedu i pritom se dobro zabave i mnogo dokoličare.

Odlazak na selo bio je potaknut osjećajem kako s njihovim životom u gradu nešto nije u redu, što im se otvorilo kroz prethodne česte odlaske na Velebit, a odlučili su i zapisati iskustva o tomu što su do sada naučili i što su proživjeli.

U knjizi se ravnopravno s tekstom pojavljuju i fotografije, odabrane među tisućama fotografija nastalih tijekom sedam godina rada i života na imanju.

Knjiga je podijeljena na nekoliko cjelina, poglavlja u kojima se govori o dolasku u Stranicu Gornju, raskidu s gradskim životom, poglavlja u kojima pišu o životinjama, receptima, poslovima s kojima se autori po prvi puta susreću, pitanjima današnjeg suvremenog čovjeka...

Pogledajte gostovanje Jagne Pogačnik u emisiji Dobro jutro, Hrvatska: