Kako je slavni Le Corbusier utjecao na našu arhitekturu

Kroz zajednički rad zagrebačkog Muzeja hrvatske arhitekture HAZU-a i Instituta za povijest umjetnosti nastala je izložbe o utjecajima slavnog francusko - švicarskog arhitekta Le Corbusiera na naše autore.

Charles - Edouard Jeanneret Gris, umjetničkim imenom Le Corbusier bio je francuski arhitekt švicarskog porijekla. Njegovi koncepti sažeti u Pet točaka moderne arhitekture i Ozarenom gradu presudno su odredili praksu moderne i visoke moderne od 1920-ih do 1950-ih godina.

Koliko i na koji način su utjecali na našu arhitekturu, pokazuje izložba postavljena u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU.

- Ono što bi bilo važno napomenuti je da je Corbusier bio jedan od prvih 'star' arhitekata odnosno, osoba koja je bila međunarodno sveprisutna. Međunarodni utjecaj je ostvario kroz dijalog s kolegama na dvije razine: prva razina su bile publikacije. Tako da od 1920-ih godina sustavno je prisutan i kao autor i kao teoretičar i kao projektant, a drugi model koji je bio nakon Drugog svjetskog rata su bile izložbe, napominje autorica izložbe dr. sc. Tamara Bjažić Klarin.

Upravo jedna takva izložba tijekom 1952. i 1953. obišla je čitavu Jugoslaviju i bila ključna za reafirmaciju arhitekture kao likovne discipline koja je bila zanemarivana u godinama izgradnje porušene zemlje.

Druga izložba postavljena na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1968. nikad više nije vraćena u Francusku, te se djelomično sačuvala u Hrvatskom muzeju arhitekture. 

- Danas ovdje imamo izložene panele iz 1968. s izložbe koja je tada obišla čitavu bivšu državu, dakle sve važne centre od Beograda i Zagreba do Ljubljane i Splita gdje je predstavljen arhitektura koja je tada bila u svjetskim razmjerima, pojašnjava autorica izložbe dr. sc. Borka Bobovec.

Iz ostavština hrvatskih arhitekata koje su pohranjene u ovome muzeju za izložbu je izdvojen respektabilan broj Corbusierovih knjiga i publikacija, na francuskom, ali i u prijevodima na hrvatski. Njegova prisutnost i utjecaji iz knjiga su se vrlo brzo pretočili u konkretna ostvarenja.

- Svi znamo kuće u Miramarskoj ulici, Ulici Grada Vukovara, na Svačićevom trgu... Sve su to kuće koje je Drago Galić projektirao u duhu modernizma koji je imao tragove one koji se čitaju iz Corbusierovih postulata, ističe Bobovec.

Tu je i Ivan Vitić sa zgradom popularno zvanom Kockica na zagrebačkom Prisavlju, stambenim neboderom u Laginjinoj ulici te Drago Ibler i Zdravko Bregovac.

No, posebno treba istaći tri hrvatska arhitekta koji su prije Drugog svjetskog rata učili i radili u Corbusierovom pariškom atelijeru. To su Ernest Weismann, Zvonimir Kavurić i Juraj Neidhardt.

Na ovoj izložbi može se pogledati i film koji je Weismann snimio za vrijeme putovanja sa svojim slavnim učiteljem te tijekom izgradnje ikoničke Vile Savoy u predgrađu Pariza.

Slavni arhitekt još se za života pobrinuo da njegovo naslijeđe živi i nakon njega. Fondacija Corbusier doista to i čini. Njegove znamenite kuće danas su restaurirane i otvorene za javnost, pa slijedimo li primjer velikih, nadajmo se da će tako biti i u nas.

Do tada, Corbusiera i hrvatsku arhitekturu - dijaloge i refleksije koji su nastali kao zajednički projekt Hrvatskog muzeja arhitekture i Instituta za povijest umjetnosti možete pogledati do 15. siječnja.