11. siječnja 1964. - Pušenje šteti zdravlju

Borba protiv pušenja nikada nije bila toliko žestoka kao danas. Iako su mnoge zemlje zabranile pušenje na javnim mjestima, u toj opasnoj navici još uvijek uživa velik dio svjetskog stanovništva.

Počevši od 16. stoljeća, kada je Kolumbo upoznao Europu s duhanom, stavovi prema njegovoj konzumaciji bili su različiti. Jedni su duhan smatrali lijekom, drugi su kažnjavali njegove uživaoce, a početkom 20. stoljeća pušenje je postalo društveno prihvatljivom navikom. Međutim, oduvijek se smatralo da pušenje šteti zdravlju, ali konkretnog dokaza o tome nije bilo sve do 11. siječnja 1964. kada je američka zdravstvena organizacija objavila poznati Terryjev izvještaj.

U tome je izvješću pušenje definitivno proglašeno uzrokom niza bolesti, posebno raka koje znatno smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti. U Americi je tada počela organizirana borba protiv pušenja. Iste godine pušiti je prestalo 100.000 američkih liječnika, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je zemljama članicama uvođenje zakonskih i drugih mjera za suzbijanje te opasne navike. Od tada su brojne studije potvrdile da cigareta, pa čak i pasivno pušenje, znatno pridonose prijevremenom obolijevanju i umiranju od niza bolesti. No u svijetu i dalje puši oko milijardu ljudi, od kojih godišnje umre čak 3 i pol milijuna. U Hrvatskoj cigareta odnosi između 10 i 14 000 žrtava godišnje!